Zbog pronalaska opasnih PFAS spojeva u podzemnim vodama u Gospiću otvorilo se pitanje njihova mogućeg utjecaja na zdravlje ljudi.

O tome je Danas.hr razgovarao sa specijalisticom epidemiologije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Barbarom Bekavac.

Kakve su kemikalije PFAS spojevi?

PFAS je kratica za per- i polifluoroalkilne spojeve. Riječ je o velikoj i širokoj skupini koja obuhvaća više od tisuću kemikalija. Sveprisutne su u našem okolišu, a u industriji i proizvodnji proizvoda široke potrošnje koriste se još od 1940-ih godina.

Kako mogu utjecati na zdravlje?

Vrlo je teško govoriti o konkretnim zdravstvenim učincima, no istraživanja su pokazala da mogu utjecati na plodnost i reproduktivno zdravlje, bilo u smislu povećanja krvnog tlaka tijekom trudnoće, bilo u smislu smanjene plodnosti.

Utječu i na imunološki sustav, odnosno mogu smanjiti njegovu učinkovitost. Mogu utjecati i na razvoj djece, primjerice na smanjenu porođajnu težinu, kao i na kosti. Povezuju se i s povećanim rizikom od razvoja pretilosti te povišenom razinom kolesterola u krvi.

Jesu li kancerogene?

To je jedna od kategorija mogućih štetnih učinaka. Povezuju se s razvojem karcinoma prostate, bubrega i testisa.

Koliko dugo osoba treba biti izložena da bi postale opasne?

To je vrlo teško reći jer je riječ o više od tisuću kemikalija. Dodatni je problem to što se nakupljaju i u okolišu i u organizmu.

Sveprisutne su te se nalaze u hrani, vodi koju konzumiramo i proizvodima široke potrošnje, primjerice u kozmetici, posuđu i proizvodima za pohranu hrane. Prisutne su i na odlagalištima otpada te u podzemnim vodama na tim područjima, kao što je pronađeno i u ovom slučaju.

Mogu se pronaći i u proizvodima različitih industrija, primjerice u elektronici i tekstilnoj industriji. Vrlo su rasprostranjene, nakupljaju se te se teško i sporo razgrađuju.

Zbog toga ih nazivaju vječnim kemikalijama?

Tako je. Taj su naziv dobile jer se vrlo sporo razgrađuju i dugo ostaju u okolišu. Upravo se zato ispituje njihov utjecaj na zdravlje.