Građani u Hrvatskoj sve češće se odlučuju na podizanje kredita, a prema podacima Hrvatske narodne banke, krajem ožujka je ukupna vrijednost kredita iznosila 43,6 milijardi eura. U usporedbi s prošlom godinom, to je pola milijarde eura više.

Vezano uz kućanstva, krajem ožujka bilo je otvoreno 11,1 milijarda eura stambenih i 8,3 milijarde eura gotovinskih nenamjenskih kredita. Kao mehanizam zaštite za podmirivanje kredita, nedopuštenih minusa i dospijeća, banke se služe različitim metodama, među kojima su i takozvane crne liste. Riječ je o internom popisu dužnika kojeg vode kreditne i kartičarske institucije, piše Zagrebinfo.

Podatke o dužnicima kreditne i financijske institucije, odnosno banke, štedionice i kartičarske institucije, razmjenjuju putem Osnovnog sustava registra (OSR sustav). To rade kako bi procijenile kreditnu sposobnost i rizik svojih klijenata, a podaci su dostupni samo financijskim institucijama koje su sklopile ugovor s Hrvatskim registrom obveza po kreditima (HROK).

Inače, temeljem tih podataka, banke same donose odluke o odobravanju kredita klijentima. Trenutni sustav crnih lista uspostavljen je 2019. godine po strogim kriterijima. Naime, na crnoj je listi mogao završiti svatko tko nije platio dospjeli iznos duga od najmanje 750 kuna (99,54 eura) najmanje 61 dan od dospijeća.

Također, na listi se nalaze i oni čije su novčane obveze otkazane, utužene, naplaćene od osiguranja ili prodane agencijama za naplatu potraživanja, što je također jedan od načina na koje se banke osiguravaju od gubitaka. Pritom se kreditni rizik građana povećava, a alarmi u banci pale, već s 31. danom kašnjenja u otplati zajma ili kredita.

Nadalje, na crnoj listi moguće je završiti dosta jednostavno, ali je teško iz nje izaći. Dužnici koji uđu na crnu listu ostaju na njoj četiri godine, a zatim se svi njihovi podaci brišu. U slučaju da dugovi i dalje nisu podmireni, osoba se vraća na listu. To znači da građani neće moći dobiti kredit ili će ga dobiti pod puno strožim uvjetima.

Nenaplaćeni krediti

Također, čak i da dužnici podmire sve svoje obveze, banke ih nužno neće smatrati kvalitetnim klijentima. Prema podatcima HNB-a, trenutno se 15,5 posto kredita kućanstvima ne naplaćuje urednim tijekom. Nenaplaćenih stambenih kredita bilo je 13,3 posto, a gotovinskih nenamjenskih čak 17,6 posto.

U slučaju da dužnik na crnoj listi premine, dugovi i sve druge financijske obveze sele se na nasljednike. Ipak, prema Zakonu o nasljeđivanju oni imaju različite opcije, koje mogu dogovoriti u suradnji s bankom.

S druge strane, onima čije su dugove preuzele agencije za naplatu potraživanja, u pojedinim slučajevima neće pomoći ni crne liste te oni mogu očekivati i ovrhu.