Foto: Screenshot HRT

Nakon mnogima teško podnošljive vrućine posljednjih dana, tjedana pa i mjeseci, vjerojatno je većini „normalna” spoznaja o jednom od najtoplijih ne samo ljeta nego i prvih osam mjeseci u godini, a ni dugoročne prognoze ne bi smjele biti veliko iznenađenje, piše meteorolog Zoran Vakula za HRT.

U očekivanju službenih analiza klimatologa DHMZ-a već se sada može zaključiti – na temelju praćenja podataka na mrežnim stranicama DHMZ-a i u aplikaciji HRT METEO – kako je srednja mjesečna temperatura zraka u kolovozu diljem Hrvatske bila znatno iznad prosječne iz posljednjeg klimatološkog razdoblja od 1991. do 2020. godine, piše Vakula.

Štoviše, zbog odstupanja od prosjeka uglavnom od 3 °C do čak 5 °C, kolovoz je u većini mjesta bio čak i rekordno topao!

Od najvećih hrvatskih gradova jedna od iznimki je Rijeka, gdje je ovogodišnji kolovoz drugi u nizu najtoplijih – iza onoga 2024. godine.

Iznimki je bilo i u ukupnoj mjesečnoj količini oborine. Dok je u većini Hrvatske kolovoz bio razmjerno suh, ponegdje čak i blizu rekorda, kao primjerice u Lastovu i Makarskoj, gdje se „skupio” samo decilitar oborine – mjestimice na sjevernom Jadranu – u Poreču i Rabu, primjerice, kolovoz je bio razmjerno kišan, uz i više od 100 litara kiše po četvornome metru!?

Uobičajeno nejednolik raspored oborine, pogotovo ljeti, uočava se i u analizi cijelog razdoblja od 1. lipnja do 31. kolovoza. U većini Hrvatske ukupna sezonska količina oborine bila je manja od prosječne, ali lokalno je bila i viša, kao primjerice u Splitu, i to ponajviše zbog kišnog srpnja, piše Zoran Vakula za HRT.

Istodobno je u Splitu srednja ljetna temperatura zraka treća u nizu najtoplijih, odmah iza one iz 2003. godine te do ove godine posvuda rekordne 2024. godine, dok je u Osijeku i Zagrebu ovogodišnje ljeto bilo drugo najtoplije, a nove rekordne sezonske vrijednosti zabilježene su na Zavižanu, te u Gospiću, Rijeci, Splitu, Dubrovniku i još ponegdje. Odstupanje od prosjeka bilo je uglavnom od 2 °C do 3 °C!

Ništa neobično, sjetimo li se iznimnosti „vrlo toplog”, pa i „ekstremno toplog” lipnja s mnogobrojnim temperaturnim rekordima. Poneki se dogodio i u „toplom” i „vrlo toplom” srpnju, a i u kolovozu smo imali čak i neke nove apsolutne rekorde.

Pri vrhu popisa najtoplijih nalazi se i dosadašnji dio godine – razdoblje od 1. siječnja do 31. kolovoza. Srećom, prema preliminarnoj analizi nije bilo rekordno toplo, kao 2024. godine, nego uglavnom odmah iza rekordnog, a treće najtoplije u Zagrebu i Osijeku, vjerojatno i još mjestimice, gdje je toplije od siječnja do kolovoza bilo i 2007. godine.

Naravno, ukupna količina oborine je i na godišnjoj razini nejednoliko raspoređena – u mnogim mjestima oko prosječnih vrijednosti, ali uz lokalna odstupanja. U Osijeku, primjerice, do sada je izmjereno oko 25 % manje oborine od klimatološkog srednjaka, a na splitskom Marjanu 20 % više u usporedbi s prosjekom za tu meteorološku postaju.

Ostvare li se već dugo postojane prognoze – srednja temperatura zraka i jeseni i zime vjerojatno će nastaviti niz sezona barem malo toplijih od prosječnih. Štoviše, povećana je vjerojatnost i znatnijeg odstupanja, osobito zimi. Naravno, to ne isključuje i povremena hladnija razdoblja, ali ona vjerojatno neće biti tako intenzivna kao ona toplija.

I pritom je sljedećih šest mjeseci umjerena do velika vjerojatnost za u većini Hrvatske barem malo ublažavanje dosadašnje suše.

No, sudeći prema kratkoročnim prognozama – za sljedeća 3 dana, pa ni prema srednjoročnima – za sljedećih 10 dana – znatnije ublažavanje suše još se neće dogoditi. A hoće li i ako da – kada – može se redovito pratiti na mrežnim stranicama DHMZ-a i HRT-a te u aplikaciji HRT METEO.