U Zagrebu je 9. siječnja, u dobi od 97 godina, preminuo počasni član Hrvatskog planinarskog saveza, dugogodišnji urednik časopisa Hrvatski planinar, istaknuti planinarski publicist i popularizator planinarstva prof. dr. Željko Poljak.

Željko Poljak ostavio je iznimno dubok trag u razvoju hrvatskog planinarstva. U cjelokupnoj povijesti hrvatskog planinarstva i suvremene hrvatske kulture malo je toliko svestranih ličnosti poput njega, piše Zagreb.info.

Cijeli je svoj život posvetio planinarstvu, medicini, putovanjima i književnosti, sudjelujući istodobno kao radoznali istraživač i kao angažirani stvaralac, autor, urednik i dužnosnik u planinarskoj organizaciji te neumorni učitelj naraštajima planinara i liječnika. Bio je istinski erudit, čovjek koji se bavio doslovno svim djelatnostima u planinarstvu, postigao vrhunska postignuća u njima, a istodobno dao zapažene stručne doprinose na polju književnosti i medicine.

Rođen je 9. rujna 1926. u Zagrebu, gdje je diplomirao na Medicinskom fakultetu i do umirovljenja 1988. radio u ORL klinici kao specijalist za bolesti uha nosa i grla i profesor otorinolaringologije.

U radu Hrvatskog planinarskog saveza sudjelovao je više od 75 godina. Bio je član izvršnog i nadzornog odbora, predsjednik ekspedicijskog odbora, Gorske službe spašavanja i predsjednik Saveza (1981. – 1983.).

Rekordne 42 godine bio je urednik časopisa Hrvatski planinar. Suosnivač je Planinarskog društva Sveučilišta Velebit, Planinarskog društva Kliničkog bolničkog centra Maksimir i Planinarskog kluba Hrvatskog liječničkog zbora. Bio je inicijator osnivanja Velebitskog planinarskog puta (1969.) te neumorni stvaralac na svim područjima planinarskog djelovanja.

Nema planinarske knjige izdane u drugoj polovici 20. stoljeća u čijem stvaranju nije imao udjela, najčešće kao urednik, a često i kao lektor, korektor, recenzent ili bar kao autor fotografija. Autor je s najviše planinarskih knjiga i članaka u Hrvatskoj. Kroz svoje tekstove i ukupno djelovanje uvijek je nastojao planinarstvu dati istraživalačko, a planinarskoj književnosti literarno obilježje.

Objavio je knjige Velebit (1969.), Hrvatske planine (šest izdanja), Hrvatsko planinarstvo (1975.), Slike iz povijesti hrvatskog planinarstva (1987.), Hrvatska planinarska književnost (1994.), Hrvatski književnik Ivo Andrić (2002.), Zlatna knjiga Hrvatskog planinarstva (2004), Antologija Hrvatskog planinara (s Alanom Čaplarom, 2008.) i monografiju Hrvatsko planinarstvo u 1000 slika s Alanom Čaplarom, 2014.) te niz planinarskih vodiča po hrvatskim planinama.

Planinarima je, izuzev onih koji su i sami liječnici, uglavnom manje poznat Poljakov medicinski rad, napose na polju medicinske publicistike.

Postigao je sve najviše znanstvene titule, bio autor, koautor i urednik više medicinskih udžbenika, te usporedno s tim urednik Liječničkog vjesnika (1975. – 1978.) i Liječničkih novina (od 1989.). Objavio je oko 120 stručnih i znanstvenih radova te više od tisuću članaka u periodici i enciklopedijama. Od 1981. bio je član Hrvatske akademije medicinskih znanosti.

Ostavio je dubok trag i na polju književnosti. Godine 2002. izdao je knjigu »Hrvatski književnik Ivo Andrić« s vlastitim književnim zabilješkama, a 1994. predstavio je antologijom »Hrvatska planinarska književnost« planinarsku književnost kao sastavni i nedjeljiv dio naše književnosti.

Godine 1996. primljen je kao planinarski pisac u Društvo hrvatskih književnika. Zanimao se i za arheologiju i na tom polju ima nekoliko značajnih otkrića, a kao istaknuti pobornik za zdravlje i zaštitu prirode postigao je također više zapaženih ostvarenja.

Za planinarsko djelovanje na zaštiti prirode primio je iz ruku dugogodišnjeg predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora Juana Antonija Samarancha priznanje »Sport and Environment« (»Sport i okoliš«) i dosad je jedini hrvatski nositelj tog uglednog priznanja. Primio je više od 150 raznih priznanja i odlikovanja, od kojih su najvažnija Orden zasluga za narod sa srebrnim zrakama (1975.), Trofej za fizičku kulturu Hrvatske (1978.), povelja začasnog člana Hrvatskog liječničkog zbora (1997.) i Red Danice hrvatske s likom Franje Bučara (1999.). Hrvatski planinarski savez proglasio ga je još 1987. svojim počasnim članom, piše Zagreb.info.

Imajući u vidu Poljakov izniman doprinos u razvoju hrvatskog planinarstva, Hrvatski planinarski savez objavio je 2005. autobiografsku knjigu »Život na planinarski način« koja sadrži prikaz najzanimljivijih doživljaja i najvažnijih zgoda iz njegova planinarskog života. Poljakovo planinarsko i stručno djelovanje predstavljeno je također knjigom Eduarda Hemara „Željko Poljak – velikan hrvatskog planinarstva (2018.).

Ime Željka Poljaka ostat će zlatnim slovima trajno upisano u povijest hrvatskog planinarstva, poručili su iz HPS-a.

“Ovo je velik gubitak za našu planinarsku zajednicu”, “Takvog čovjeka rijetko je naći”, “On mi je promijenio život”, “Njegov život pravo je nadahnuće”, samo su neke od poruka ožalošćenih planinara na društvenim mrežama na kojima se opraštaju od ove neponovljive legnede.