Europski sud za ljudska prava (ESLJP) nedavno je pokrenuo postupak protiv Republike Hrvatske, fokusirajući se na proces izbora sudaca Ustavnog suda iz 2016. godine, kako doznaje Index. Postupak je pokrenut na temelju tužbi Mile Mišetić Mikecin i Branke Genzić Horvat, koje su bile među kandidatkinjama, ali nisu izabrane.

Navedene kandidatkinje sada tvrde da je izbor bio unaprijed dogovoren i obilježen značajnim nepravilnostima. Ova odluka Europskog suda u Strasbourgu objavljena je u vrijeme kada je u tijeku novi natječaj za popunjavanje triju pozicija na Ustavnom sudu, a političke stranke, i vladajuće i oporbene, već mjesecima ne uspijevaju postići dogovor oko kandidata za najvišu sudsku instancu u državi.

Cijela situacija eskalirala je kada je premijer Andrej Plenković uvjetovao suglasnost oko izbora ustavnih sudaca s glasanjem za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Predsjednik HDZ-a i Vlade uporno povezuje ova dva procesa, iako oni formalno nisu povezani.

Štefica Stažnik, predstavnica Vlade Republike Hrvatske pred Sudom u Strasbourgu, koja je istodobno i sama kandidatkinja za mjesto u Ustavnom sudu, ima zadatak pripremiti očitovanje Hrvatske na podnesene tužbe bivših kandidatkinja.

Sporni izbor odnosi se na deset od ukupno trinaest sudaca koje je Hrvatski sabor imenovao 2016. godine. Kandidatkinje koje su pokrenule postupak pred Europskim sudom za ljudska prava već su pokušale dokazati nepravilnosti u izbornom procesu pred Ustavnim sudom, no njihove su ustavne tužbe bile odbijene 2023. godine.

Prema njihovim tvrdnjama, imena budućih sudaca bila su poznata u javnosti, putem medija, čak i prije službene objave javnog poziva. Radilo se, kako navode, o deset imena – petoro podržanih od strane vladajuće stranke i petoro od strane glavne oporbene stranke. Upravo ti kandidati kasnije su se našli na popisu koji je sastavio saborski odbor.

Dodatno, sporna je činjenica da je lista sadržavala točno deset imena, iako bi, prema zakonskim odredbama, trebala uključivati veći broj kandidata od broja pozicija koje se popunjavaju. I recentno su se mogle čuti primjedbe o spornom dogovoru oko tri imena, što je čak dovelo do toga da je oporba napustila posljednju sjednicu saborskog Odbora za Ustav. Plenković je, s druge strane, jučer izjavio da je dogovor o tri imena prihvatljiv.

U tužbi upućenoj Sudu u Strasbourgu, bivše kandidatkinje posebno naglašavaju problematičnost sudjelovanja trojice kandidata, koji su ujedno bili i saborski zastupnici, kako u radu saborskog odbora koji je sastavljao listu, tako i u samom glasanju u Saboru.

Ustavni sud je njihove tužbe odbio kroz ukupno šesnaest odluka. U tim postupcima sudjelovali su i suci koji su izabrani upravo u osporenom procesu, iako su se izuzimali prilikom odlučivanja o vlastitom izboru.

Sada pred ESLJP-om, bivše kandidatkinje tvrde da im nije bila zajamčena nepristranost, budući da su suci u drugim predmetima odlučivali o procesu u kojem su i sami izabrani, što smatraju suprotnim načelu da nitko ne smije biti sudac u vlastitoj stvari.

Osim toga, tvrde da im je povrijeđeno pravo na sud ustanovljen zakonom, upravo zbog navodnih nepravilnosti u postupku izbora sudaca. ESLJP će u ovom predmetu ispitati je li Ustavni sud, u okolnostima polemičnog izbora sudaca i glasanja o ustavnim tužbama bivših kandidatkinja, doista bio nepristran te je li uopće bio zakonito uspostavljen, s obzirom na to da je izbor sudaca bio rezultat dogovora.

U slučaju da Hrvatska bude proglašena odgovornom, bit će obvezna izmijeniti način izbora ustavnih sudaca te isplatiti odštetu kandidatkinjama koje su pretrpjele nepravdu.