'U Luksemburgu su privatni život, zabava, druženja i putovanja na prvom mjestu, posao je sporedan'
Razgovarali smo s 29-godišnjom Vanjom Cakol iz Zaboka, koja već godinu dana živi i radi u Luksemburgu, na važnom projektu u Europskoj komisiji
Mnogi mediji, pa i oni hrvatski, pišu samo hvalospjeve o Luksemburgu. Razlog je jednostavan, BDP po stanovniku iznosi oko 110 tisuća dolara te se Luksemburg može pohvaliti kao jedna od najbogatijih zemalja u Europskoj uniji i jednoj od najbogatijih na svijetu. I doista, zemlja je tu u kojoj je život odličan, a to nam je iz prve ruke potvrdila 29-godišnja Vanja Cakol iz Zaboka koja već godinu dana živi ondje.
S malo razmišljanja otišla
- Tvrtka koja radi za Europsku komisiju koja ima sjedište u Luksemburgu kontaktirala me preko poslovne društvene mreže Linkdin. Kontaktirali su me u rujnu prošle godine, intervju je održan za dva tjedna nakon toga i dogovorila sam da ću doći raditi u Luksemburg počevši sa siječnjem 2018. – ispričala nam je Vanja. Ona je naime, imala višegodišnje iskustvo u jednoj od vodećih informatičkih tvrtki u Hrvatskoj, a tvrtka koja ju je angažirala bila je impresionirana njezinim životopisom. Kako nam je objasnila, u toj je tvrtki radila kao team leader što je uključivao širok obujam poslova. – Radila sam sve što je vezano za Microsoft tehnologiju. Imala sam široko znanje, što se tvrtki svidjelo. Nakon doslovce tri dana dobila sam posao da idem raditi za Europsku komisiju – govori nam Vanja i objašnjava kako ju je oduvijek privlačila internacionalna karijera te da ovakvo što nije mogla odbiti. – Razmišljala sam tjedan dana. Rekla sam OK, želim promjenu u životu i bez puno razmišljanja sam prihvatila posao – objasnila nam je Vanja i dodala kako je njezina obitelj isprva teško prihvatila tu odluku. – Mama me nagovarala da idem probati jer sam oduvijek takvo što željela, tata isprva nije vjerovao da ću ići raditi za Europsku komisiju, no bili su presretni zbog mene – govori nam Vanja.
Vanja s mamom Davorkom
Vanja s bratom i tatom u Luksemburgu
Rad za Europsku komisiju
Objašnjava kako radi na dosta važnom projektu koji je fokusiran na izmjenu cijele IT infrastrukture u Europskoj komisiji, što naravno, nije mala stvar. - Kad radiš za europsku instituciju, to izgleda puno drugačije nego kada radiš za privatnu tvrtku. U privatnoj tvrtki si odgovoran za sve, a ovdje je sve podijeljeno. Ti si odgovoran samo za ono za što su te zaposlili. Više sam puta probala pomoći nekome drugome u drugom sektoru i oni su mi rekli da to ne može jer sam zaposlena za ovo što radim. Dođeš ujutro, odradiš svojih osam sati i ideš doma. Za prekovremene moraš posebno prijavljivati da ti budu odobreni i kasnije isplaćeni. Radno vrijeme je devet sati jer imaš sat vremena za pauzu koja nije uračunata u satnicu. Koristiš ih kako god želiš – objašnjava nam Vanja.
Zanimalo nas je kako je u Luksemburgu situacija s pronalaskom stana, javnim prijevozom, životnim standardom. - Naći stan u Luksemburg Cityju je veliki izazov. U gradu živi možda sto tisuća ljudi, a Luksemburg ima 600 tisuća ljudi. Svi stanovi se iznajmljuju preko agencije te trebaš naletjeti na nekoga tko će ti to privatno iznajmiti. Ja sam srela jednu curu koja radi kao prevoditeljica u Europskoj komisiji te mi je ona pomogla oko pronalaska stana. Slala mi je interne oglase. Imala sam dva intervjua za stan te sam dva tjedna prije nego sam otišla u Luksemburg našla stan za kojeg moraš imati ugovor za neodređeno – objašnjava Vanja i priznaje kako je život skup, no zato su i plaće velike. – Najam stana od 35 kvadrata na izvrsnoj lokaciji s režijama iznosi oko 1000 eura. Samome se teško isplati živjeti u najmu. Naime, mnogi koji žive u centru Luksemburga žive u susjednim zemljama te putuju autom na posao – objašnjava Vanja i dodaje kako su izlasci skupi, a mnogi kupovinu namirnica obavljaju u Njemačkoj.
Ljudi otvoreniji
Što se tiče ljudi, Vanja ima samo riječi hvale. – Ljudi su puno otvoreniji nego u Hrvatskoj. Većina njih je došla iz drugih zemalja i druželjubivi su – priča nam Vanja koja je, odmah nakon dolaska u Luksemburg 'upoznala ekipu', među kojima i desetak Hrvata. – 70 posto stanovnika Luksemburga su stranci i govore tri jezika – francuski, njemački i luksemburški – priča Vanja, a jedna stvar ju je posebno iznenadila. - Totalno drugačiji im je bio pristup kako gledaju na poslovni i privatni život. Njima je posao nešto usput kojeg moraju napraviti 9 sati dnevno, a poslije toga imaju privatno vrijeme i to se iskorištava maksimalno. Putuje se, izlazi u restorane – priča Vanja i govori kako je u godini dana proputovala mnogo zemalja i otišla na brojne koncerte u Europi.
– Često otiđem do prijateljice na vikend u London. Da sam nastavila raditi u Hrvatskoj, takvo što ne bi mogla – priznaje nam Vanja. Zanimalo nas je kakvi su joj planovi. Otkrila nam je, naime, da su joj se poslom u Europskoj komisiji otvorile brojne poslovne prilike. – Svaki dan me 'vrbuju' na Linkdin. Ostajem barem do kraja godine. No, kada si ondje, otvara se bezbroj mogućnosti – rekla nam je Vanja za kraj.
Prethodni članak
Sljedeći članak
Vakula objavio prognozu za zimu - Jedan mjesec bit će hladniji nego inače
Kad će konačno brza cesta do Marije Bistrice? Evo što kažu Hrvatske ceste
Grob malog Zvonimira na našem području krije najtužniju priču svih vremena
NOVI INCIDENT KOD ŠKOLE: Izbio mu četiri zuba, slomio nos i vilicu, majka: 'Dijete su mi skoro u lijesu doveli doma'
Doktorica Hitne pomoći: 'Odmah nas zovite ako osjetite ovo'
Opet puno nesreća u Zagorju za vikend. Jedan biciklist teško ozlijeđen
U subotu u Repovcu završava ovogodišnje izdanje Zagorske trkačke lige
FOTO: Noćna drama: izgorjela dva auta koji nisu bili jedan kraj drugoga, koriste ih dvije sestre
NOVA UHIĆENJA U ZAGORJU: Policija objavila detalje
Nakon uspješnog nastupa u Rugvici Đidara u subotu organizira Kup Hrvatske u assautu
Jesen je vrijeme za sadnju: lukovice koje bude proljeće i hrane prirodu
Dan za pamćenje: Mjesto gdje shopping postaje pravi doživljaj
[VIDEO] AQUADENT – nova era dentalne skrbi stigla u Zagorje
Do 4 puta dnevno izmijenite kompletan zrak u svom prostoru – bez gubitka temperature, bez vlage, a za cijenu jedne kave godišnje i besplatnu montažu!
Izrada kućice za ježa – korak prema očuvanju prirode
