Posljednjih petnaestak godina učestalo se javljaju zarazne bolesti koje su već bile uspješno zaustavljene, a s njima i komplikacije koje te bolesti mogu izazvati, upozoravaju liječnici u Svjetskom tjednu cijepljenja.

U posljednjih 50 godina cjepiva su spasila 154 milijuna života u svijetu pa je nesumnjivo da su cjepiva jedno od najvećih postignuća u medicini. Stoga je poražavajuće i teško objašnjivo da u 2023. godini u svijetu gotovo 22 milijuna djece nije primilo svoje prvo cjepivo protiv ospica. Posljednjih petnaestak godina cijepni obuhvati opadaju i učestalo se javljaju zarazne bolesti koje su već bile uspješno zaustavljene, a s njima i komplikacije koje te bolesti mogu izazvati, upozoravaju liječnici u Svjetskom tjednu cijepljenja, prenosi Večernji.

Zabilježene i u RH
U Hrvatskoj su i ovih dana zabilježeni uvezeni slučajevi ospica. Prije nekoliko dana ospice su dijagnosticirane ženi iz Brazila, u siječnju kod jednog djeteta iz BiH koje je trebalo biti cijepljeno, a nije, te kod stranca, najvjerojatnije iz Ekvadora. Za oboje odraslih stranaca ne zna se jesu li bili cijepljeni ili ne.

“Imamo slučajeve importiranih ospica, ali trenutno nije primijećeno njihovo širenje. Jasno, što je više slučajeva importiranih ospica, veći je rizik da zaraza uđe među necijepljene. Zato bismo trebali što prije cijepni obuhvat vratiti na razinu od prije petnaestak godina” – kaže prim. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Prije 15 godina cijepni je obuhvat u RH bio ujednačen, no posljednjih godina najniži je u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj, a u najnovije vrijeme i u Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj županiji. U SDŽ-u je, primjerice, lani procijepljenost djece primarnim cjepivom protiv ospica, rubele i mumpsa bila niskih 80%, dok je u Koprivničko-križevačkoj to bilo i 94 posto.

Nisu cijepljena ni kronično bolesna djeca
“S vremenom će se to odraziti i u pobolu” ,predviđa epidemiolog, dodajući kako roditelji najčešće izbjegavaju ili što više mogu odgađaju to prvo cijepljenje, kao i cjepiva 5 u 1, dok je u školskoj dobi procijepljenost uspješnija.

Zbog komplikacija uzrokovanih gripom ove je zime 2000 ljudi bilo hospitalizirano, iako ova sezona gripe nije bila posebno intenzivna.

“Najčešće se hospitaliziraju stariji ljudi, ali i značajan broj male djece. Kod male djece najčešće su neurološke komplikacije gripe zbog kojih dolaze u bolnicu, a djeca su uglavnom necijepljena. Žalosti nas što nisu cijepljena ni kronično bolesna djeca, koja onda završe s respiratornim komplikacijama i u jedinicama intenzivnog liječenja, a ona se pogotovo trebaju cijepiti protiv gripe, kao i članovi obitelji koji s njima žive, upravo kako bi ih se zaštitilo”, naglasio je prof. Goran Tešović, predsjednik Hrvatske koalicije za imunizaciju, inače pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.

Ukazao je i na dobru praksu institucija koje zbrinjavaju djecu i provode cijepljenja protiv gripe – iz tih ustanova do sada im nije došlo nijedno dijete s komplikacijama gripe. Četvrtina stanovnika Hrvatske trebala bi se cijepiti samo zbog svoje dobi (65 i više), a isto tako i kronični bolesnici. Onkološki bolesnici trebali bi primiti cjepivo protiv gripe i protiv pneumokoka, a svi stariji od 65 godina prema obaveznom kalendaru cijepljenja trebaju se i docijepiti protiv tetanusa, što mnogi ne znaju pa se čude kad ih obiteljski doktor na to podsjeti, kaže obiteljska liječnica dr. Valerija Bralić Lang.

“Ako osoba razumije prednosti cijepljenja i rizike necijepljenja, vjerojatno će donijeti odluku da se cijepi, a jednako tako i roditelji za svoju djecu. Zato je važna edukacija”, naglasila je liječnica.

Petstotinjak ljekarnika već je prošlo edukaciju i čeka se zakonski okvir kako bi se u RH počelo cijepiti i u ljekarnama, što je praksa već u 19 europskih država. Zakon je najavljen za kraj godine”, kaže Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, a još 4000 članova Komore moglo bi se osposobiti za cijepljenje.