Nakon poplava u srednjoj Europi koje su u samo nekoliko dana nanijele milijarde eura štete i odnijele nekoliko života, Europljani sve više sa strahom gledaju vremensku prognozu i pitaju se kada nas čekaju novi problemi.

Kako piše talijanski Meteogiornale, u posljednje vrijeme najintenzivniji atmosferski ​poremećaji javljaju se s većom učestalošću‍ i snagom u određenim geografskim regijama, ocrtavajući jasan obrazac povezan s​ lokacijom.​

Ovaj fenomen, koji je prisutan na globalnoj razini, rezultat je složene interakcije različitih čimbenika. Morfologija terena, zračne struje te učinak globalnog zagrijavanja igraju odlučujuću ulogu u promjeni tradicionalnih vremenskih obrazaca, čineći neka područja osjetljivijima na ekstremne vremenske uvjete.

U meteorološkoj statistici, često se koristi pojam prosječnog vremenskog razdoblja između dva uzastopna događaja jednakog ili većeg intenziteta od zadanih vrijednosti. Drugim riječima, ako se u određenoj regiji, primjerice, velika poplava dogodi svakih 50 godina, a posljednja je bila 2022. godine, možemo očekivati da se nova neće dogoditi sve do 2070. No, kad bi se poplava ponovila već iduće godine, kao što se to dogodilo u talijanskoj regiji Emilia Romagna, postaje jasno da se u našem klimatskom sustavu nešto jako promijenilo.

Uz ubrzanje globalnog zagrijavanja, modeli koji predviđaju povratne periode i dugoročne vremenske uzorke postaju sve manje pouzdani. Atmosferski poremećaji sve se rjeđe ponašaju prema starim obrascima, a predviđanja temeljena na prošlim podacima više nisu dovoljno točna za procjenu budućih vremenskih uvjeta.

Ova rastuća nesigurnost u predviđanju učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih događaja predstavlja ključan izazov. U mnogim slučajevima, povijesni podaci više ne pružaju pouzdane smjernice, čime se otežava dugoročno planiranje strategija prilagodbe. Upravljanje rizikom od vremenskih nepogoda, kako za infrastrukturu tako i za lokalne zajednice, postaje sve složenije, jer su ekstremne pojave postale nepredvidljivije i intenzivnije nego u prošlosti.

Ova pojava naglašava potrebu za novim pristupima u razumijevanju klimatskih promjena i njihovih učinaka, kako bi se ublažila njihova sve jača prisutnost i omogućilo bolje upravljanje posljedicama

Očekuje se da će zima 2024./2025. imati posebno teške vremenske uvjete u Europi, a posebno u Italiji i okolnom području, zbog izuzetno slabog i nestabilnog Polarnog vrtloga. Ovaj klimatski fenomen mogao bi pogodovati dolasku ledenih struja s Arktika, prelazeći preko Sibira i donoseći intenzivne hladne valove većeVremenske prognoze pokazuju da bi zima mogla biti jedna od najhladnijih u posljednjih dvadesetak godina, s temperaturama znatno ispod sezonskih prosjeka i velikim rizikom od hladnih valova i obilnih snježnih oborina.m dijelu kontinenta