U Krapinsko-zagorskoj županiji, ali i na području cijele Hrvatske sve je više starijeg i nemoćnog stanovništva, kao i mentalno i tjelesno oštećenih te odraslih psihičko bolesnih osoba kojima treba adekvatna skrb u udomiteljskim obiteljima. Upravo to zagovara i promiče Zakon o udomiteljstvu koji je stupio na snagu 1. listopada prošle godine. Udomiteljstvo je oblik skrbi izvan vlastite obitelji. Riječ je o humanijem pristupu, posebno za djecu kojima je puno lakše živjeti u krugu obitelji, nego u domovima.

Devetnaest udomiteljskih obitelji

- Na području koje pokriva Centar za socijalnu skrb Krapina zasad ima 19 udomiteljskih obitelji i većinom su to srodničke obitelji, odnosno udomitelj je u krvnom srodstvu ili tazbinskom srodstvu sa smještenim korisnikom. Takvih ima najviše, čak 15. Petero udomiteljskih obitelji udomilo je djecu, petero starije i nemoćne osobe, sedam je obitelji udomilo odrasle tjelesno i mentalno oštećene osobe i dvije obitelji udomile su odrasle psihičko bolesne osobe. Udomljavanje se potencira od strane Ministarstva socijalne skrbi i Vlade. Daje mu se prioritet, ali i veća sredstva pomoći - rekao je ravnatelj Centra za socijalnu skrb Krapina Sergej Augustin Erdelja.

U KZŽ je mali broj udomitelja, većina djece se udomljuje izvan naše Županije, u Varaždin ili ponajviše u okolicu Vrbovca. Ravnatelj Erdelja ističe da je to zbog toga što građani naše županije vjerojatno nisu dovoljno informirani.

– Nama je žao što se djeca moraju udomiti izvan Zagorja i što moraju otići iz svog kraja. Važno je za naglasiti kako to nisu djeca s poteškoćama u ponašanju i skloni nasilju. Takva se smještaju u ustanove gdje im se pokušava pomoći. Zainteresiranih za udomljavanje ima ponajviše u Varaždinskoj županiji, Bjelovarsko-bilogorskoj i Koprivničko-križevačkoj, dok je Krapinsko-zagorska županija na niskom mjestu po broju udomljenja. Udomiteljstvo se treba promicati. U Varaždinskoj županiji, u Ivancu ima preko 150 udomiteljskih obitelji – istaknuo je ravnatelj Erdelja.

Na području koje pokriva Centar za socijalnu skrb Krapina za udomljenje čekaju starije i nemoćne osobe, mentalno i tjelesno oštećene osobe, te odrasle psihičko bolesne osobe, no zainteresiranih za udomljenje, kaže ravnatelj Erdelja baš i nema.

Tko može biti korisnik skrbi izvan vlastite obitelj, a tko udomitelj

Inače, sam postupak udomljenja provodi Centar za socijalnu skrb prema mjestu prebivališta udomitelja, a ispunjavanje uvjeta za izdavanje dozvole za obavljanje udomiteljstva ocjenjuje stručni tim centra. Tko mogu biti korisnici skrbi izvan vlastite obitelji u udomiteljskoj obitelji pojasnio je ravnatelj Erdelja.

- To mogu biti djeca bez ogovarajuće roditeljske skrbi (djeca bez roditelja, djeca koje roditelji zanemaruju i zlorabe svoje roditeljske dužnosti), tjelesno i mentalno oštećene osobe, psihički bolesne odrasle osobe, starije i nemoćne, djeca i odrasli žrtve nasilja, HIV pozitivna djeca… Najčešće se udomljuju starije i nemoćne osobe, mentalno oštećene odrasle osobe, psihičko bolesne osobe i djeca bez odgovarajuće skrbi – pojasnio je.

Dodao je i kako se djetetu u udomiteljskoj obitelji pruža obiteljska skrb i odgoj u tzv. zamjenskoj obitelji, a odrasloj osobi osigurava zadovoljenje osnovnih životnih potreba koje iz bilo kojih razloga ne ostvaruje u vlastitoj obitelji, a nije u mogućnost sama zadovoljiti. U zakonu u udomiteljstvu dalje piše i kako to može biti hrvatski državljanin s prebivalištem u RH, uz iznimku da može biti i stranac, ali s odobrenim stalnim boravkom u RH, ako je to od osobite koristi za smještenu osobu. Mora biti psihički i tjelesno zdrav te ispunjavati određene socijalne i stambene uvjete. Također udomitelj mora ostvarivati vlastita sredstva za uzdržavanje, a minimalni prihod za uzdržavanje udomiteljske obitelji mora biti veći za 20% od iznosa visine stalne pomoći utvrđene Zakonom o socijalnoj skrbi, stoji u zakonu.

Najviše troje djece ili četvero odraslih

Ravnatelj Erdelja ističe i kako udomiteljima ne smije biti izrečena mjera obiteljsko-pravne zaštite i ne smije biti lišen poslovne sposobnosti.

- Udomitelj ne može biti ako su mu u obitelji poremećeni odnosi, ako je neprihvatljivog ponašanja (ovisnost o alkoholu, drogi, sklon nasilju). Udomitelj može biti osoba starija od 21 godinu i mlađa od 60 godina, osim kad se radi o srodničkoj obitelji. U udomiteljsku obitelj može biti smješteno najviše troje djece te najviše četiri odrasle osobe. Iznimka je ako je četvero brače, onda oni idu na zajedničko udomljenje, kako se ne bi razdvajali. Ako udomitelj živi sam može skrbiti najviše za dvije odrasle ili starije osobe ili o jednoj psihičko bolesnoj osobom ili jednoj tjelesno i mentalno oštećenoj osobom – pojasnio je uvjete ravnatelj i dodao kako udomitelji moraju proći i određenu edukaciju, a najmanje jedanput u šest mjeseci kontroliraju se uvjeti u udomiteljskoj obitelji kod koje su korisnici smješteni.

Djeca su u udomiteljskoj obitelji do 18 godine života, nakon čega im Centar pomaže pri zapošljavanju, pronalasku smještaja ili ako se odluče za daljnje školovanje smještaj u studentskim domovima. Udomitelj osim opskrbnine, naknade za troškove uzdržavanja čija visina ovisi pak o vrsti skrbi, zdravstvenom statusu i potrebama korisnika dobiva i naknadu koja predstavlja udomitelju svojevrsnu nagradu i iznosi 400 kuna, a od 1. studenog povećat će se na 500 kuna.

Centar za socijalnu skrb Krapina koji pokriva i grad Pregradu, po broju korisnika i udomitelja sličan je zabočkom Centru za socijalnu skrb koji u svom sustavu ima i grad Klanjec.

- Upravo mediji mogu biti ti koji mogu pomoći u informiranju građana kako postati udomitelj. Ipak je to humana gesta, lijep čin, da pružite nekome život u krugu obitelji, u toplini doma - dodao je na kraju ravnatelj Erdelja.

Sve potrebne informacije o uvjetima udomljenja možete saznati u Centru za socijalnu skrb prema mjestu vašeg prebivališta.

Centar za socijalnu skrb Krapina nalazi se na adresi Frana Galovića, a možete ih kontaktirati na brojeve telefona: 371-847 i 370-847