ZASTOJI NA 'ŠALTERIMA': Vinotočja se šire, naši poljoprivrednici uče biti ugostitelji

Još od jeseni prošle godine naše brege i putove krase table s natpisom 'vinotočje'. Da bi mogli ući u program obilježavanja vinotočja, morao se zadovoljiti Pravilnik o zagorskim vinskim turističkim cestama, odnosno priložiti potrebna dokumentacija, biti registriran kao vinar, zadovoljiti minimalne tehničke uvjete, imati objekt i proizvodnju, a sve se to skupa moralo uklopiti i ambijentalno u arhitekturu Hrvatskog zagorja. U našoj županiji lani je počelo i obilježavanje vinskih i pješačkih staza, a sve u sklopu projekta kojeg su zajednički proveli Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije, Zagorska razvojna agencija, Županijske uprave za ceste i Županija.

Splasnulo im oduševljenje

Zagorski vinogradari i poljoprivrednici su se zainteresirali za ovaj projekt u sklopu kojeg bi mogli nuditi i svoje domaće proizvode, no to početno oduševljenje je splasnulo kada su uvidjeli da to nije lako, jer postoji niz zakona koje treba proučiti i niz papira koje treba sakupiti. Objašnjenja smo potražili u ZARA-i.

Da bi se pojedino poljoprivredno domaćinstvo moglo baviti usluživanjem ili prodajom vlastitog proizvoda na vlastitom domaćinstvu, potrebno je pribaviti pravovaljane dozvole.

- Prvi korak je dobivanje Rješenja o Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) koje mnoga domaćinstva u Zagorju imaju, a da bi se bavili i djelatnošću koja je popularno nazvana ‘’seljačkim turizmom’’ moraju se registrirati prema Pravilniku o pružanju ugostiteljskih usluga na seljačkom domaćinstvu. Prema tom pravilniku definirane su kategorije (propisane od strane države) prema kojima je moguće registrirati. vrste objekata u seljačkom domaćinstvu: to su vinotočje/kušaonica, izletište, soba, apartman i kamp. Naravno, podliježe se i drugim zakonima ovisno o vrsti registracije i željama samog subjekta – objašnjava voditelj projekta vinskih cesta u ZARA-i Marko Kos.

To su Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Pravilnik o pružanju usluga u seljačkom domaćinstvu, Zakon o poljoprivredi, Zakon o vinu, Pravilnik o minimalno tehničko-tehnološkim uvjetima za proizvodnju vina i voćnih sokova te prodaju vina, drugih proizvoda od grožđa i vina kao i voćnih vina, te Zakon o gradnji. Ukratko, naše Zagorce koji se žele baviti ugostiteljstvom čeka puno posla, no u svemu tome puno pomaže Zagorska razvojna agencija.

Razvojna faza

- U ovaj je projekat uloženo mnogo truda i rada s ciljem povećanja ponude Zagorja, a prije svega usredotočeni smo na pomoć ljudima koji ni sami nisu sigurni što se od njih očekuje, što trebaju raditi i kome se obratiti. Za ovaj projekt je potreban rad s ljudima jer većina naših klijenata su prije svega poljoprivrednici koji tek žele biti ugostitelji što je velika razlika - rekao je Kos.

Inače, prema provedenom projektu, a na temelju terenskog obilaska i prijavljenih kandidata, u prvoj fazi obilježeno je 29 gospodarskih subjekata na prostoru Krapinsko-zagorske županije, odnosno pokriveno je 6 vinogradarskih područja - Zlatar, Zabok, Klanjec, Krapina, Stubica i Pregrada. S projektom se ide i dalje.

- Projekt je u razvojnoj fazi, a aktivnosti prošle godine označile su početak projekta koji se nastavlja i ove godine te je već prijavljeno nekoliko kandidata. Sustav se razvija tako da će se u daljnjim fazama oni koji nisu zainteresirani za daljnji rad isključivati, a svi potencijalni kandidati obići i evaluirati te sukladno kapacitetima uključivati u projekt. Jedan od ciljeva projekta je nadogradnja i povezivanje vinotočja s ostalim ugostiteljskim objektima i kulturnim manifestacijama - restoranima, sajmovima vina, prirodnim bogatstvima i drugim kulturnim sadržajima - zaključio je Marko Kos.