Svjetska zdravstvena organizacija svake godine 31. svibnja obilježava Svjetski dan nepušenja, s ciljem ukazivanja na zdravstvene i ostale rizike povezane s uporabom duhana.

Sa svakim dimom cigarete u tijelo se unosi više od 4000 raznih kemikalija, od kojih je 3000 respiracijskih iritansa, a pedesetak pouzdano kancerogeno. Najpoznatiji je nikotin - spoj koji uzrokuje ovisnost. Iako je najizloženiji dišni sustav, negativan utjecaj duhanskog dima očituje se u cijelom organizmu.

Pušenje uzrokuje rak pluća i bronha, iznimno povećava rizik pojave raka ždrijela i usne šupljine, oštećuje krvne žile i pogoduje pojavi ateroskleroze (suženja krvnih žila zbog stvaranja ateroma, nakupina na unutarnjoj strani stijenke krvnih žila) te tako povećava rizik pojave većine kardiovaskularnih bolesti (infarkt, moždani udar) i sudjeluje u samom mehanizmu nastanka tih bolesti. Kardiovaskularne bolesti i karcinomi vodeći su uzroci smrtnosti, obolijevanja i invaliditeta. Pušenje uzrokuje kroničnu opstruktivnu bolest pluća, pogoduje nastanku osteoporoze, impotencije i neplodnosti, pogoduje nastanku bolesti desni i zubnog karijesa, povećava rizik pojave raka bubrega, mokraćnog mjehura i maternice, oštećuje probavni sustav, uzrokuje naboranost, suhoću, promjenu boje kože i preuranjeno starenje. Smanjuje i osjet okusa i mirisa.

Pasivno pušenje također je vrlo opasno i štetno za zdravlje, uzrokuje zloćudne bolesti te mnoge ozbiljne respiratorne i kardiovaskularne bolesti. Upotreba nikotina i duhanskih proizvoda povećava rizik od raka, kardiovaskularnih i plućnih bolesti.

To je osobito važno u aktualnoj situaciji jer istraživanja pokazuju da pušači imaju veći rizik od razvoja teškog oblika bolesti uslijed infekcije koronavirusom SARS-CoV-2, u usporedbi s nepušačima.

Spojevi koje sadrži cigareta također su glavni faktori rizika obolijevanja od nezaraznih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, karcinoma i respiratornih bolesti, čime su osobe s ovim stanjima pod većim rizikom za razvoj teške bolesti, u slučaju zaraze novim koronavirusom, SARS-CoV-2.

Istraživanja pokazuju kako se 12 tjedana nakon prestanka pušenja poboljšava cirkulacija krvi, lakše hoda i diše, a nakon tri mjeseca smiruje se kašalj i otežano disanje te se poboljšava funkcija pluća.

Odjel za promicanje zdravlja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ u sklopu programa „Usvoji zdrave navike“ provodi edukativne interaktivne radionice za djecu o štetnosti djelovanja pušenja na zdravlje. Cilj radionica je da učenici sami zaključe zašto je dobro da ne počnu s ovom štetnom navikom i nauče kako se mogu oduprijeti pritiscima vršnjaka i zauzeti svoj stav. Ujedno se kroz radionice kod djece nastoji osvijestiti pozitivan stav prema vlastitom tijelu i zdravlju i pojačati osjećaj osobnog integriteta, što je osnova usvajanja svih pozitivnih zdravstvenih navika. Uz radionice učenicima su pripremljene i dvije edukativne brošure „Kako pomoći prijatelju da prestane pušiti?“ i „Kako možemo pomoći djeci da se odupru pušenju?“ Pušenje je skupo, a osim financijski – plaća se i zdravljem. Važno je usvojiti pozitivno stajalište i o mogućnosti prestanka pušenja i uvjeriti se da je to dostižan cilj.