Posljednjih tjedana, dakle, krajem rujna, ali još i sada, početkom listopada, nemali broj Zagoraca javlja nam je kako su im se dogodile prava mala 'voćarska čuda', odnosno, neuobičajene pojave. Naime, iako su već odavno trebale odbaciti lišće i pripremati se za 'zimski san', u Zagorju su neke trešnje ponovo procvjetale, kao da je riječ o proljeću.

Bablje ljeto kakvom svjedočimo posljednjih tjedana, nije neka novost. U prošlosti su se puno puta događale tople jeseni, no, cvatnja trešanja u tolikom broju ipak nije do sada primijećena.

Koji su sve mogući razlozi cvatnji trešanja u ovo doba, upitali smo renomiranog zagorskog stručnjaka, Krapinčanina Georga Gala, diplomiranog agronoma koji je zaposlen kao viši stručni savjetnik Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede pri Ministarstvu poljoprivrede RH.

- Dakle, agronomija kao primijenjena znanost zna, kao što to znaju i naši građani, da je u proljeće vrijeme kad se na biljkama stvaraju cvjetni pupovi i lisni pupovi. No, mnogi građani koji se ne bave voćarstvom ne znaju da se već u lipnju i srpnju stvaraju pupovi već za sljedeću godinu. Uglavnom, biljka u početku stvara lisne pupove, a oni potom diferenciraju, odnosno pretvaraju u cvjetne ili plodne pupove. Na to utječe svašta, kao i rezidba. Mi agronomi u lipnju i srpnju povijamo grane u voćarstvu radi diferencijacije pupova, odnosno, pretvaranja lisnih pupova, koji donose samo lišće, u cvjetne pupove koji donose cvijet i plod. Kod trešnje se cvjetni pupovi najčešće nalaze na vrhovima grančica ili grana - vrlo nam je stručno i detaljno pojasnio Gal u uvodnom dijelu našeg razgovora.

Nadalje, napomenuo je, biljka u nekim određenim situacijama doživi i stres. - Lišće je fotonaponska ćelija kroz koju ide fotosinteza. I kad padne lišće zbog vjetra, tuče, nevremena, nekog štetnika ili bolesti, posuše se listovi i cvjetovi. To se naziva defolijacija biljke. A takvih smo slučajeva ove godine imali dosta zbog nevremena, ali i bolesti. U tim slučajevima biljka reagira tako da, gdje god može, tjera nove grančice i nove listove. A sada su, kad je bio duži period toplog vremena, temperature dozvolile da trešnje, uslijed tih temperatura, i procvatu. Dakle, da je hladno, ne bi se to dogodilo - pojasnio nam je Gal.

Možemo li u narednom periodu zbog toliko spominjanih klimatskih promjena očekivati da takve stvari budu uobičajene ili čak da ćemo u Zagorju morati mijenjati poljoprivredne kulture, Gal kaže da je za takva predviđanja sada puno prerano. - Sve što se sad događa je dosta novo i malo ima znanstvenih radova koji analiziraju te utjecaje promjena klime na biljke. No, ekstremne situacije su sve učestalije. Ipak, kad gledamo agronomski, u praksi, svaka godina je za sebe i za sada ima tek naznaka za takve mogućnosti. No, dokle će to ići, trebat će još dugo promatrati i istraživati te dobiti neke podatke. Jer da bi vi dobili relevantne i točne podatke, treba vrijeme, jer je priroda takva i zadano nam je vrijeme. Jedna godina je jedan ciklus. Ako bi se događalo da trešnja procvate u rujnu pet godina zaredom, tek onda bismo mogli reći da je to neki relevantan pokazatelj. I stoga, jedino nam vrijeme može pokazati kamo idemo - zaključio je Gal.