Pretovareni kamioni uzrok su oštećenja cesta zbog čega se prometnim znakovima smanjuju dozvoljene brzine kretanja vozila, a trend su uočile Hrvatske ceste koje planiraju postavljanje dodatnih vaga za mjerenje mase vozila u pokretu.

Primjer prekomjernog oštećenja kolnika je brza cesta D10 između Križevaca i Svete Helene. Ona je u punoj dužini otvorena prije desetak godina, a kad je prošla probno razdoblje njome se prometovalo 110 kilometara na sat, izuzev na mjestima izlaska. Danas je brojnim njenim dijelovima maksimalna dozvoljena brzina 80 kilometara na sat, a razlog su brojna oštećenja kolnika te česti  popravci. Zbog tih oštećenja Hrvatske ceste će utrošiti 20 milijuna eura u sanaciju dijelova prometnica duge 37 kilometara, kazao je nedavno predsjednik Uprave Ivica Budimir, pišu 24sata.

Usporedbe radi, gradnja 7,5 kilometara brze ceste od Križevaca do Kloštra Vojakovačkog koja uključuje gradnju vijadukata i mostova stoji 30 milijuna eura.

Razlog brzog habanja, uočili su iz Hrvatskih cesta, jesu pretovareni kamioni koji prevoze šljunak iz Podravine prema gradilištima diljem zemlje. Osim prijevoznika šljunka, kao krivci za oštećenja  označeni su prijevoznici drvne mase. Nije samo spomenuta dionica brze ceste žrtva kamiona teškaša, nego i druge prometnice. Na dijelovima brojnih autocesta i cesta zbog oštećenja kolnika svako malo osvane znak koji upozorava vozače da je najveća dozvoljena brzina smanjena. Glavni razlog je oštećenje kolnika zbog pretovarenih tegljača.

Da bi se dobio dojam koliko kamioni svojim opterećenjem utječu na asfalt kojim se vozimo, svojevremeno je za Hinu objasnio ravnatelj Županijske uprave za ceste Koprivničko-križevačke županije Dragutin Guzalić. Kazao je da je prolazak kamiona cestom koji teži 40 tona jednak prolasku 50 tisuća automobila. Naravno, kad su kamioni pretovareni taj broj znatno raste.

Uvidjevši problem pretovarenih kamiona, Hrvatske ceste odlučile su kod Vrbovca ugraditi vagu za mjerenje mase vozila u pokretu, među vozačima poznatu po kratici WIM (weigh in motion). Ona će biti u funkciji do kraja ove ili početkom 2026. godine. Mjerit će težinu vozila u pokretu.

WIM sustavi su senzorske instalacije koje mjere ukupnu masu vozila, osovinsko opterećenje, razmak između osovina te brzinu i ponekad dimenzije vozila. Ako sustav prepozna preopterećenje ili drugu nepravilnost na vozilu, iz centralne jedinice u koju se šalju podaci o vozilu šalje se upozorenje vozaču, a moguće je i fotografiranje vozila ili slijedi dojava policiji koja ga zaustavlja. Kako WIM sustavi nisu potpuno precizni, često se vozače preusmjerava na stacionarne vage za detaljnu kontrolu, pišu 24sata.

Preveliki tereti oštećuju ceste u cijeloj zemlji

Iz Hrvatskih cesta potvrđuju da pretovareni kamioni nisu problem samo na D10, nego na svim cestama u državi. Mobilne i stacionarne ekipe redovito mjere osovinska opterećenja na glavnim državnim pravcima, a podaci pokazuju da su prekoračenja mase česta i sustavna.

Najveća odstupanja bilježe se na cestama u blizini kamenoloma, šljunčara te lokacija eksploatacije drvne mase, odnosno šuma. U tim zonama teretna vozila najčešće prelaze zakonom dopuštena opterećenja.

Iz Hrvatskih cesta kažu da na području države radi šest mobilnih nadzornih ekipa, pet WIM vaga - u Zaprešiću, Karlovcu, Varaždinu, Zadru i Gradištu, a šest prijenosnih uređaja rotira se na 135 lokacija širom zemlje.

No, pokazalo se da to nije dovoljno. Stoga će na državnoj cesti D8 uskoro instalirati novi, šesti stacionarni WIM uređaj - Kaštela. Uz njega, financijskim planom za razdoblje 2026.–2028. predviđena je nabava još tri nova uređaja na kritičnim dionicama.

To znači da će do kraja desetljeća Hrvatska imati devet stacionarnih WIM vaga, što bi trebalo povećati kontrolu i smanjiti broj pretovarenih kamiona.

Iako je šteta od pretovarenih kamiona značajna, Hrvatske ceste ne vode zasebnu evidenciju troškova po toj stavci. Samo u 2024. godini za izvanredno održavanje državnih cesta potrošeno je više od 93 milijuna eura. Koliki dio tog iznosa otpada na sanacije uzrokovane pretovarenim kamionima, nitko točno ne zna, ali iz odgovora je jasno da se radi o ozbiljnom, sustavnom problemu.

Na autocestama nema vaga

Na autocestama diljem Hrvatske ne postoje ugrađene kamionske vage, potvrđuju Hrvatske autoceste (HAC). Vaganje teretnih vozila obavlja se isključivo na državnim cestama, odgovaraju na upit Hine, a podatke o težini i eventualnoj pretovarenosti kamiona posjeduju Hrvatske ceste te Ministarstvo unutarnjih poslova. Budući da HAC ne raspolaže takvim informacijama, situacija se može procjenjivati samo na temelju iskustva.

Posljednjih godina Hrvatske autoceste ulažu znatna sredstva u radove izvanrednog održavanja. Riječ je uglavnom o obnovi kolničke konstrukcije i pripadajućih objekata, radi produljenja vijeka trajanja infrastrukture te povećanja sigurnosti prometa. U prosjeku, godišnje se u te radove uloži oko 40 milijuna eura, od čega se približno 70 posto odnosi na sanaciju kolničke konstrukcije. Najveći dio investicija usmjeren je upravo na dionice s najintenzivnijim teretnim prometom, prije svega na autocestu A3. Ukupno je u posljednjih pet godina u izvanredno održavanje uloženo više od 220 milijuna eura.

Iz HAC-a ističu da su najveća oštećenja kolnika, uzrokovana intenzivnim kamionskim prometom, zabilježena na autocesti A3, glavnom tranzitnom pravcu kroz zemlju, i to duž cijele dionice od Bregane do Lipovca. Otvaranje nove kontejnerske luke u Rijeci, dodaju, donijet će i znatan porast teretnog prometa, pa će tek vrijeme pokazati hoće li se kolnik na tim dionicama trošiti ubrzanom dinamikom, pišu 24sata.

Poručuju kako će se ulaganja u sigurnost i održavanje autocesta nastaviti, osobito zbog očekivanog rasta teretnog prometa.