Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o potrošačkim kreditima, kojim se jačaju mehanizmi zaštite potrošača, uvode stroža pravila oglašavanja te pooštrava procjena kreditne sposobnosti. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić rekao je da se prijedlogom objedinjuju postojeći zakoni o potrošačkom kreditiranju i stambenom potrošačkom kreditiranju u jedinstveni zakonski akt, prenosi Index.

Istodobno se u nacionalno zakonodavstvo prenosi europska direktiva CCD 2, koja donosi sveobuhvatnu reformu potrošačkog kreditiranja na razini EU-a, dodao je.

Prema konačnom prijedlogu zakona, uz uspostavu jedinstvenog zakonskog okvira proširuje se područje primjene na kreditne proizvode koji mogu biti štetni za potrošače. Tako se uključuju ugovori o kreditu o dopuštenom prekoračenju te ugovori o kreditu bez kamata i naknada.

Tako će, recimo, teleoperateri koji daju uređaje na rate morati biti licencirani vjerovnici te će imati obvezu procjene kreditne sposobnosti potrošača. U zakon se uključuju i ugovori o kreditu prema čijim se uvjetima kredit mora otplatiti u roku od tri mjeseca, a koji su prema važećem zakonu bili izuzeti iz područja primjene.

Među ostalim važnijim novostima, ukida se dosadašnja gornja granica iznosa kredita od 132.722,81 eura, čime se osigurava jedinstvena razina zaštite potrošača neovisno o visini zaduženja.

Propisuju se i stroži zahtjevi za oglašavanje i marketing kreditnih proizvoda, kao i obvezno standardizirano i pravodobno predugovorno informiranje te kriteriji procjene kreditne sposobnosti. Vlada kaže da se time nastoji spriječiti neodrživo zaduživanje i povećati razina informiranosti potrošača.

Kod prijevremene otplate kredita propisuje se da potrošač ima pravo na razmjerno smanjenje ukupnih troškova kredita sukladno preostalom razdoblju trajanja ugovora, i to ne samo kamata, već i troškova naplaćenih pri odobravanju kredita, a vjerovnik ima pravo na naknadu za moguće troškove izravno povezane s prijevremenom otplatom.

Međutim, u slučajevima dopuštenog prekoračenja, kada kredit nije ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu ili kada se otplata provodi temeljem ugovora o osiguranju, vjerovnik nema pravo na naknadu.

Dodatno se uređuje i prešutno prekoračenje radi usklađivanja s Memorandumom iz 2022. godine između Vlade, HNB-a i 13 poslovnih banaka te se propisuje da najviši dopušteni iznos prešutno prihvaćenog prekoračenja ne može premašivati iznos prosječnog redovnog mjesečnog priljeva na tekućem računu potrošača, dok je značajno prešutno prihvaćeno prekoračenje iznos koji odgovara polovici navedenog maksimalnog iznosa.

Uspostavlja se i centralizirani sustav licenciranja i nadzora, prema kojem će svi vjerovnici (osim, primjerice, leasing društava, osiguravajućih društava, mirovinskih društava i sličnih koje nadzire HANFA) i kreditni posrednici morati ishoditi odobrenje HNB-a te će biti pod njegovim stalnim i specijaliziranim nadzorom.

Propisuje se i obveza HNB-a da, ako u nadzoru utvrdi da kreditne usluge pružaju osobe bez propisanog odobrenja, o tome bez odgode obavijesti državno odvjetništvo. Uvodi se sustav savjetovanja o dugu kao novi mehanizam zaštite potrošača, koji će pružati FINA, uz mogućnost uključivanja i drugih dionika. Zakon bi trebao stupiti na snagu 20. studenoga ove godine, piše Index.