Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije najavilo je značajne izmjene u Prekršajnom zakonu, Zakonu o odvjetništvu te Zakonu o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. Cilj je modernizacija sustava, usklađivanje s europskim standardima i povećanje učinkovitosti u rješavanju predmeta, potvrdio je ministar Damir Habijan.

Predstavljanje novosti održano je jučer u resornom ministarstvu, a najveće promjene očekuju se upravo u Prekršajnom zakonu. Među ključnim novitetima je uvođenje obvezne e-komunikacije, kao i tonsko snimanje glavnih rasprava, koje bi trebalo zaživjeti od srpnja 2027. godine.

Najveći udar promjena osjetit će se u sustavu naplate novčanih kazni. Ukida se dosadašnja mogućnost plaćanja dvije trećine izrečene kazne, a istodobno se povećavaju maksimalni iznosi kazni. Ova odluka proizlazi iz analize sudske prakse koja je pokazala da nakon izdavanja obveznog prekršajnog naloga od strane MUP-a, stranke često ulažu prigovore, a sudovi u čak 80 posto slučajeva ublažavaju predložene kazne. Dodatno, uočeno je da sudovi u 49 posto slučajeva smanjuju iznose predloženih kazni.

Kako bi se stalo na kraj ovakvoj praksi, ukida se popust na plaćanje dvije trećine novčane kazne izrečene sudskom presudom. Istovremeno, maksimalna novčana kazna za fizičke osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi značajno se povećava. Dosadašnji maksimum od oko 663 eura po obveznom prekršajnom nalogu sada raste na 1000 eura. Kazne za naplatu na mjestu počinjenja prekršaja skaču s oko 265 eura na 380 eura, dok se maksimalna kazna za pisano/usmeno upozorenje povećava sa 132 na 300 eura.

Važno je napomenuti da od oko 1,3 milijuna sudskih predmeta godišnje, približno 120.000 otpada na prekršajne postupke, od čega oko 60 posto čine prometni prekršaji. Podaci Ministarstva financija otkrivaju da se naplati tek polovica izrečenih novčanih kazni, što ukazuje na neostvarenu svrhu kažnjavanja i potvrđuje potrebu za ovim zakonskim izmjenama, objasnio je ministar Habijan. Analiza sudske prakse također je pokazala da su sudovi u 57 posto slučajeva skloni ublažiti i policijske prijedloge za zabranu upravljanja vozilima, skraćujući prosječno trajanje takvih zabrana za tri mjeseca.