Jednodnevni štrajk upozorenja u školstvu održat će se 19. ožujka, no tu ne stajemo nego ćemo nastaviti s aktivnostima, poručili su u subotu Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Školski sindikat Preporod.

„S ovim štrajkom počinjemo, no s kojom ćemo vrstom otpora završiti to još ni mi ne znamo jer se nešto mora pitati i Vladu. Svaki sljedeći štrajk bit će dublji, širi, svakako drugačiji. Što prije uspostavimo dijalog oko prihvaćanja poštenih, pravednih, opravdanih i izvedivih zahtjeva to ćemo prije stati s našim aktivnostima”, rekao je na konferenciji za novinare pred Banskim dvorima predsjednik Preporoda Željko Stipić, piše tportal.

Objasnio je da su, uz materijalne zahtjeve, povećanje osnovice za izračun plaće, korekcija koeficijenata i ugovaranje sektorskog dodatka, zatražili i one nematerijalne jer smatraju da svako rješenje moraju ići k dobrobiti odgojno-obrazovnih sustava.

„Širenjem naših zahtjeva prošili smo prostor za dogovor, ako bude dobre volje sigurno ćemo brzo doći do rješenja spora s Vladom”, rekao je.

Kako se štrajk preklapa s održavanjem nacionalnih ispita za oko 38.000 učenika osmih razreda, Stipić je podsjetio da se sindikati već tjednima i mjesecima pokušavaju dogovoriti Vladom no, kako to nije uspjelo dovedeni su u ovu situaciju.

„Jučerašnjom najavom štrajka dali smo četiri dana da se pokušaju pronaći rješenja koja će minimalizirati štetu od štrajka”, istaknuo je dodavši da će štrajk biti različit od škole do škole, a kako sindikati djeluju u tisuću ustanova, očekuju i probleme.

Stipić smatra da Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja svojim preporukama želi želi neutralizirati njihovu akciju tako što relativizira značaj nacionalnih ispita.

„Bez obzira na manjkavosti nacionalnih ispita, treba pokazati poštovanje prema učenicima koji su se pripremali, a ne slati poruku da to je i nije važno samo da bio navukli dio javnosti protiv sindikata”, kaže.

Želimo primjerenu poziciju u društvu

Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin rekao je da žele primjerenu poziciju u društvu za učitelje, nastavnike, profesore i sve druge zaposlenike u sustavu, koja se reflektira kroz plaće.

Tađer žele pružiti šansu reformi strukovnog obrazovanja, odnosno treba je odgoditi kako bi se adekvatno pripremila i implementirala, poručio je.

„Želimo da u našim sustavima nema zloupotrebe, manipulacije, unošenja zle krvi kroz sustav ocjenjivanja, da se sustavi obrazovanja i znanosti izuzmu iz ocjenjivanja i da se sistematizacije koje pozicioniraju različite koeficijente izjednače”.

Upozorio je kako u reformi koeficijenata provedenoj u 2024. plaće redovitog profesora u trajnom izboru, učitelja, nastavnika i asistenata zaostaju za drugima - rast njihove prosječne plaće u odnosu na 2023. bio je 14 i 15 posto, vojnika 31 posto, policijskih službenika 34 posto, doktora medicine 39 posto, sudaca općinskog suda 59 posto, a državnih tajnika 74 posto.

Poručio je zaposlenicima u sustavu, studentima, učenicima, roditeljima i građanima da im štrajk nije u interesu, ali nemaju drugog izbora nakon što su iscrpili sve moguće instrumente da ukažu na nejednakost.

„Nismo ovdje da bismo prokazivali kolege iz drugih državnih i javih službi, one su bitne za svaku pravnu državu i razvoj javnog sektora, nemamo ništa protiv da su pozicionirane tu gdje jesu. Ne tražimo da im se išta uzme, samo da nas se pozicionira kao njih”, rekao je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Zrinko Turalija.