Dezinficijensi su proteklih mjeseci postali neizostavan dio naše svakodnevice. Koristimo ih kod kuće, u automobilima, nosimo u torbama kako bi ih stalno imali pri ruci i prije njihove uporabe nastojimo provjeriti sastav i podrijetlo proizvoda. No što je s onima koji su nam ponuđeni u javnom prostoru - kafićima, trgovinama, restoranima, zdravstvenim i obrazovnim institucijama... Sve sumnjičaviji građani počeli su ih, za razliku od razdoblja prvog korona udara, dobrim dijelom čak i izbjegavati, nesigurni u ispravnost otopina često zapakiranih u neprimjerenu ambalažu, bez istaknutih deklaracija, katkada i s ručno ispisanim etiketama, piše Jutarnji.hr.

Jutarnji piše kako sanitarna inspekcija, među ostalim, prilikom kontrola osobitu pozornost posvećuje sredstvima za dezinfekciju i navode primjer jedne splitske trgovine prehrambenim proizvodima, koju su baš ovih dana posjetili sanitarci.  - Sve je bilo u redu, ali dezinficijens...  Najprije su pregledali nosimo li svi maske, to je prvo ušlo u zapisnik. Rekli su nam da djelatnici u prostoru mogu biti i bez maske, ukoliko u trgovini nema kupaca, ali kako moramo biti udaljeni jedni od drugih dva metra. Potom su provjeravali dezinfekcijska sredstava, koja moraju biti odobrena od strane Ministarstva zdravstva - priča nam trgovkinja. dodajući kako su baš na njima zapeli, prenosi Jutarnji.hr.

- Imali smo na litre već kupljenog sredstva, kojega smo legalno kupili u tvrtki u kojoj inače kupujemo deterdžente, papir za wc, za ruke i sl. Međutim, dezinficijens nije imao deklaraciju na hrvatskom jeziku niti oznaku Ministarstva zdravstva. Inspektori su bili neumoljivi, rekli su kako moramo nabaviti novo sredstvo za dezinfekciju. I morali smo to učiniti odmah, dok su još bili u nadzoru, prepričala je prodavačica za Jutarnji. 

Kako se provodi nadzor ispravnosti dezinficijensa, na koji način sanitarna inspekcija utvrđuje njihovu ispravnost i što točno trebaju sadržavati sredstava za dezinfekciju (što mora stajati na etiketi proizvoda) kako bi se otklonila svaka sumnja u njihovu ispravnost, odgovorili su Jutarnjem listu u Državnom inspektoratu Republike Hrvatske (DIRH).
- Sanitarna inspekcija prilikom nadzora kontrolira naljepnicu biocidnog proizvoda (aktivnu tvar, vrstu namjene) i legalitet registracije. U slučaju nesukladnosti zabranjuje se daljnji promet odnosno uporaba biocidnog proizvoda i naređuje povlačenje s tržišta. Naljepnica biocidnog proizvoda treba sadržavati: naziv proizvoda, proizvođača, distributera, namjenu, aktivnu tvar, broj odobrenja, oznake opasnosti, upute za uporabu i treba biti pisana na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu - kažu u DIRH-u.

Na upit kolike su kazne za one koji, primjerice, kupcima na ulazima u trgovinama nude dezinfekcijska sredstva bez odgovarajućih ili nedorečenih/nejasnih deklaracija na stranim jezicima, kako su one uopće dospjele na domaće tržište, iz kojih zemalja se najviše uvoze i kakve su sankcije za njihove uvoznike, u DIRH-u odgovaraju: - Predviđena je novčana kazna od 50.000 do 100.000 kuna te za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 10.000 do 20.000 kuna.
U Državnom inspektoratu negiraju sve učestalija šuškanja među građanima i medijske napise o raširenosti dezinficijensa sumnjiva sastava i podrijetla u javnom prostoru.
- Od početka svibnja obavljeno je oko 4200 nadzora te nisu utvrđene veće nepravilnosti - niječu u DIRH-u preplavljenost javnog prostora dezinficijensima sumnjive kvalitete.