Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se pojavio zanimljiv demografski model poznat kao “baka-djed servis“. Riječ je o modelu prema kojem gradovi plaćaju bakama i djedovima da čuvaju unuke umjesto vrtića, jer vrtićki kapaciteti u posljednje vrijeme ne prate potrebe roditelja. Ono što je nekad zvučalo neobično danas postaje sve raširenija praksa.

Pionir ove ideje bio je grad Samobor, koji je prvi uveo naknadu od oko 360 eura mjesečno po djetetu. Njihov model brzo je privukao pažnju jer je ponudio jednostavno rješenje za čest problem, nedostatak mjesta u vrtićima. Ubrzo su ga počeli preuzimati i drugi gradovi.

Sličan model postoji i u Križevcima, gdje je naknada nešto niža, oko 250 eura mjesečno. Da bi se ostvarilo pravo na tu pomoć, bake i djedovi moraju biti umirovljenici, a dijete u dobi između jedne i četiri godine ne smije biti upisano u vrtić. Ova praksa osmišljena je prema švedskom modelu. U istarskoj općini Sveti Petar u Šumi postoji isti model, gdje ga nazivaju i “nona-nono servis”, a potpora iznosi oko 200 eura.

Tako je i Sveta Nedelja ove godine uvela gotovo identičnu mjeru, također s naknadom od oko 360 eura. Roditelji koji ne mogu upisati dijete u vrtić mogu dobiti financijsku pomoć ako brigu preuzmu bake ili djedovi. Time se istovremeno pomaže obiteljima i daje dodatni prihod starijim članovima kućanstva.

“Ono što mogu reći je da su pozitivne reakcije. Naravno da te odluke nisu sada uklesane u kamen, ukoliko mi vidimo da smo s nečim možda promašili ili pogriješili, mijenjat ćemo ih, naravno, u hodu”, rekao je gradonačelnik Dario Zurovec.

Iako se iznosi razlikuju, ideja je svugdje isti, omogućiti roditeljima fleksibilno rješenje kada vrtići nisu dostupni, uz istovremeno jačanje obiteljskih veza i pružanje financijske sigurnosti starijoj generaciji. Upravo zato ovaj model sve brže dobiva na popularnosti i postaje jedan od prepoznatljivijih odgovora lokalnih zajednica na demografske izazove, piše Dnevno.