Da vrijedi pisati prigovor, izgledno je kada se prometna kazna osporava zbog "problematičnog mjesta" na kojemu je policijski službenik zaustavio vozilo

Pokušaji vozača da prođu bez kazne i nisu neka novost. Pisanje prigovora također, a praksa pokazuje da je potez isplativ kada za njega postoji uporište u zakonu.

Da vrijedi pisati prigovor, izgledno je kada se prometna kazna osporava zbog "problematičnog mjesta" na kojemu je policijski službenik zaustavio vozilo, piše Jutarnji list. 

Naime, pogled u Zakon o sigurnosti prometa na cestama, pa i u temeljem njega donesen Pravilnik o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama, otkriva da takva "problematična mjesta" zapravo ne postoje. Ili su, barem, dobro skrivena i predstavljaju sklizak teren za podnositelje prigovora zato što se u konačnici sve svodi na sigurnosnu procjenu policajca.

Nadalje, u članku 17. spomenutog Pravilnika, primjerice, stoji da su policijski službenici prilikom nadzora prometa "dužni zaustavljanje obavljati na dijelu ceste uz desni rub kolnika u pravcu kretanja, tako da ostali sudionici u prometu mogu pravovremeno uočiti zaustavljena vozila, vodeći pri tome računa da ne ometaju promet ili ugrožavaju vlastitu sigurnost ili sigurnost drugih sudionika u prometu".

Iz ovoga se da iščitati da je gotovo svako mjesto pogodno za zaustavljanje, sve dok se odvija uz desni rub kolnika. Međutim, niti to nije uvjet. Već u sljedećoj rečenici piše da se "zaustavljanje može obaviti i sa suprotne strane ceste, ako to zahtijevaju razlozi sigurnosti". No, o kojim sigurnosnim razlozima je riječ nije navedeno. Sve je zato prepušteno procjeni policijskog službenika.

Saznaje se i da se "zaustavljanje vozila u pravilu obavlja na mjestima gdje se vozilo cijelom svojom površinom može ukloniti s kolnika". Dakle, samo "u pravilu". Upravo stoga, ispada da policija nadzor prometa u skladu s propisima može obavljati i tamo gdje nema baš nikakvih uvjeta da zaustavljeno vozilo u konačnici makne s ceste.