Međunarodni dan sestrinstva obilježava se 12. svibnja na rođendan utemeljiteljice modernog sestrinstva Florence Nightingale, koja je, osnivanjem prve škole za medicinske sestre 1840. godine u Londonu, postavila temelje profesionalne njege. Razvoj organiziranog sestrinstva u Hrvatskoj započeo je 1921. godine otvaranjem prve Škole za sestre pomoćnice u Zagrebu, a obrazovanje medicinskih sestara provodi se i u Srednjoj školi Bedekovčina te i u Srednjoj školi Pregrada, gdje je moguće i obrazovanje na preddiplomskom sveučilišnom dislociranom studiju Medicinskog fakulteta J.J. Strossmayera u Pregradi. Između 1927. i 1929. godine osnovana je prva sestrinska nacionalna udruga, danas poznata pod nazivom Hrvatska udruga medicinskih sestara. 1991. godine osnovan je Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara, a 2003. godine osnovana je i Hrvatska komora medicinskih sestara. Uz njih, su se osnovale i brojne stručne udruge, promijenilo se obrazovanje medicinskih sestara te su medicinske sestre dobile mogućnost završavanja poslijediplomskog doktorskog studija. Ovogodišnji Međunarodni dan sestrinstva obilježen je pod geslom International Council of Nurses (ICN) "Our nurses. Our future" pri čemu se ističe važnost ulaganja u medicinske sestre, važnost zaštite medicinskih sestara, poštivanja i uvažavanja medicinskih sestara.

 

Suradnja s ustanovama

Prigodom obilježavanja Međunarodnog dana sestrinstva razgovarali smo s magistrom sestrinstva Božicom Jurinec, predsjednicom Podružnice Hrvatske udruge medicinskih sestara Srednje škole Bedekovčina, koja nam je kroz razgovor prikazala neke od izazova s kojima se susreću medicinske sestre. Jurinec je već gotovo deset godina nastavnica zdravstvene skupine predmeta u SŠ Bedekovčina, a kao prvostupnica sestrinstva radila je u KBC Sestre milosrdnice na Internoj klinici. Ujedno je i vanjski suradnik na Medicinskom fakultetu u Zagrebu na diplomskom studiju sestrinstva te vanjski suradnik na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek.  Na samom početku istaknula je kako je sestrinstvo znanstveno utemeljena disciplina koja pomaže svakom pojedincu ostvariti zdrav i kvalitetan život i prisutna je na svim razinama zdravstvene zaštite. Medicinske sestre pružaju skrb o bolesnicima, pomažu im u stjecanju znanja i uvježbavanju vještina potrebnih za suočavanje sa zdravstvenim problemima, a uz to brinu i za zdrave pojedince te prate čovjeka kroz čitav životni vijek od rođenja, pa do posljednjeg izdaha – kaže Jurinec.

 

Rad u edukaciji

Medicinske sestre uz rad s bolesnicima i zdravim pojedincima sudjeluju u edukaciji budućih medicinskih sestara. Danas se najveći broj nastavnih sati u srednjoškolskom obrazovanju medicinskih sestara izvodi u obliku vježbi u zdravstvenim, ali i nezdravstvenim ustanovama. – Pri tome je nužna suradnja nastavnika iz obrazovnog sustava sa zdravstvenim i ne zdravstvenim djelatnicima, ali i suradnja s bolesnicima. Dobrom suradnjom se može postići široka naobrazba koja će učenicima pomoći u obavljanju sestrinske profesije. Poučavanje uz bolesnika je veoma zahtjevno, naime s jedne strane se nalaze bolesnici sa svojim specifičnim potrebama, a s druge strane učenici koji trebaju steći potrebne kompetencije i prepoznati bolesnikove potrebe, tako da medicinske sestre trebaju biti vješte u komunikacijskim vještinama kako bi mogle uskladiti poučavanje s potrebama bolesnika. Rad u edukaciji zahtjeva i određene pedagoške kompetencije te u svakom trenutku profesionalnost u pružanju sestrinske skrbi. Samo vlastitim pozitivnim primjerom možemo postati uzor budućim medicinskim sestrama – kaže Jurinec. Ističe i kako je rad s učenicima srednjih škola, ali i studentima veliko zadovoljstvo te motivacija njoj samoj. Vidjeti mlade ljude na radilištima kao kolege budi veliki ponos u nama nastavnicama.

 

Kontinuirano usavršavanje

Kako medicinske sestre rade na brojnim radilištima važno je istaknuti da svako radilište ima svoje specifičnosti i organizaciju rada, uz to medicina uvijek ide naprijed tako da je kontinuirano potrebno pratiti novitete i aktualnosti u zdravstvu i šire, stoga medicinske sestre kontinuirano usavršavaju stručna znanja i vještine – kaže Jurinec. Zatim one sudjeluju u pripremi nastavnih materijala, obrazovnih sadržaja, stručne literature, kao i materijala za bolesnike, navodi Jurinec, koja je 2019. godine izdala prvi udžbenik iz dijalize 'Sestrinska skrb u jedinici za dijalizu', namijenjen učenicima u zanimanju medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege te medicinskim sestrama koje rade na dijalizi, a sudjelovala je i u izradi 'Monografije Društva za povijest sestrinstva HUMS – a' i uređivala 'Monografiju 30 godina rada Medicinskog učilišta Srednje škole Bedekovčina' te se bavi i objavljivanjem stručnih radova i održavanjem predavanja na stručnim skupovima.

 

Rad za dobrobit sestrinske profesije

Medicinske sestre u našoj županiji imaju mogućnost djelovati na području zaštite zdravlja i prevencije bolesti te promicanja sestrinske profesije u sklopu Hrvatske udruge medicinskih sestara promičući pri tome volonterski rad.  Od 2019. godine u SŠ Bedekovčina djeluje Podružnica Hrvatske udruge medicinskih sestara. Do sada je kroz Podružnicu SŠ Bedekovčina realizirana javna tribina Kako živjeti s kroničnom bolesti i javnozdravstvena akcija mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka, te webinar za medicinske sestre, a  ove godine je započeta i provedba interaktivnih predavanja s ciljem jačanja kognitivnih sposobnosti, do sada su interaktivna predavanja provedena u suradnji s Udrugom Kućna pomoć iz Lobora, u sklopu provedbe programa 'Kvalitetno i dostojanstveno starenje' te u suradnji s Obiteljskim domom Bešker. Tu je i Društvo za povijest sestrinstva HUMS – a, kojem  je cilj prikupljanje povijesne građe iz područja sestrinstva, proučavanje povijesti sestrinstva i slično te Zbirka HUMS-a kojoj je cilj proglašenje povijesne građe iz sestrinstva kulturnim dobrom. U suradnji sa SŠ Bedekovčina do sad su realizirane tri izložbe povijesne tematike, vezano na povijest sestrinstva u svrhu promocije sestrinske profesije. Ove godine je povodom Međunarodnog dana sestrinstva realizirana i suradnja s Domom zdravlja Krapinsko-zagorske županije, u kojem je naša sugovornica održala predavanje na temu povijesti sestrinstva.

Aktualni problemi u sestrinstvu

Usprkos razvoju i napretku sestrinstva svjedoci smo odlaska medicinskih sestara iz Hrvatske. Premda se kao razlog uglavnom navode premale plaće rekla bih da ipak postoje i drugi razlozi primjerice, nametanje poslova koji nisu u domeni medicinskih sestra te omalovažavanje medicinskih sestara kao profesije. Nažalost, medicinske sestre se često, neovisno o završenom akademskom obrazovanju doživljavaju kao provoditelji intervencija u zdravstvenom sustavu te su vrlo često u neravnopravnom položaju. S jedne strane se trude pružiti kvalitetnu i profesionalnu skrb, a s druge strane trebaju odgovoriti zahtjevima organizacije rada te se boriti za priznavanje koeficijenata obzirom na stupanj naobrazbe. Naša sugovornica je kao potencijalni problem izdvojila i utjecaj Covid-a 19 na zdravlje medicinskih sestara. Naime, provedba kompleksne sestrinske skrbi za bolesnike na respiratorima u vrijeme pandemije, nemoć u poboljšanju zdravlja bolesnika s kojom su se svakodnevno suočavale medicinske sestre, brojne samoizolacije koje su rezultirale produživanjem radnog vremena, a povremeno i ne odlazak obiteljima činjenice su o kojima se danas premalo govori – kaže Jurinec.

Poruka medicinskim sestrama

Naposljetku je istaknula kako bi se medicinske sestre usprkos brojnim izazovima trebale voditi onim glavnim odlikama, a to je pružanje razumijevanja za bolesnikove potrebe. - Umijeće pružanja sestrinske skrbi, odgovornost za pacijenta, toplu riječ i komunikaciju izdvojila bih kao glavne odlike medicinske sestre – zaključila je naša sugovornica i na kraju prenijela čestitke povodom Međunarodnog dana sestrinstva svim medicinskim sestrama.