U Gotalovec nedaleko Budinščine nalazi se kapela Sv. Petra iz 17. stoljeća, a u njoj oltar sv. Marije Magdalene. Hrvatski restauratorski zavod, u kojem su restaurirana najznačajnija hrvatska kulturna dobra, trenutni je dom i oltarima iz kapele Sv. Petra. O tome kako je teče proces restauracije, razgovarali s Ivom Koci, voditeljicom restauratorskih radova. Nakon razornog potresa 1982. godine kada se treslo cijelo Zagorje, kapela je teško oštećena. Oltari su spašeni hitnom intervencijom. Demontirani su i prevezeni u najveću čuvaonicu umjetnina u Hrvatskoj. Tamo su proveli određeni dio vremena čekajući građevinsku sanaciju kapele. Sada kada su građevinski radovi završeni, a kapela Sv. Petra zasjala punim sjajem, vrijeme je da se i oltari obnove i nakon dugog vremena vrate kući. Kapela sv. Petra i njezin sakralni drveni inventar zaštićeno su kulturno dobro Republike Hrvatske, ali i važna kulturno-povijesna znamenitost budinščinskog kraja.

U kapeli se nalaze glavni oltar sv. Petra, propovjedaonica i dva bočna oltara posvećeni sv. Mariji Magdaleni i sv. Roku. Bočni oltari su pripisani jednom od najznačajnijih kipara 17. stoljeća Johhanesu (Ivanu) Komersteineru. Smatra se da je ta dva oltara za gotalovečku kapelu nabavio prepošt zagrebačke katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava Stjepan Putz u 18. stoljeću. - Kapela i oltari imaju burnu povijest. U kapeli je 1755. godine izbio veliki požar u kojem su uništeni drveni oltari i namještaj. Tada je Stjepan Putz, nasljednik plemićke obitelji Gothal, odlučio vlastitim novcem obnoviti kapelu te je za nju naručio novi glavni oltar i propovjedaonicu. Kako je tada bio glavni predstojnik zagrebačke katedrale za koju su naručeni novi mramorni oltari, imao je priliku preuzeti dijelove starih drvenih oltara i postaviti ih kao bočne u kapelu Sv. Petra. I tako su ti predivni oltari doselili u Gotalovec – objasnila nam je Iva Koci, viši konzervator-restaurator. No, sudbina se s kapelom i oltarima poigrala i u 20. stoljeću. Potres je bio uzrok njihovom privremenom „razdvajanju“.

- U tom trenu sve je izgledalo nepopravljivo no to je bilo najbolje što se moglo dogoditi. Da nije bilo potresa, ni kapela, ni oltari ne bi prošli proces konzerviranja i restauriranja – ističe Koci. Dodala je kako svaka umjetnina treba uvjete za dug i stabilan život, a kapela kojoj prijeti urušavanje svoda to nije. Možda bi kapela i oltari prije došli na red da nije bilo Domovinskog rata i velike štete koja je nastala na zaštićenoj kulturnoj baštini, ističe restauratorica. Da Gotalovec ima jedinstvene umjetnine dokazuju i dvije izložbe. U Muzeju Mimara je 1994. postavljena izložba „Sveti Trag – Devetsto godina umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije 1094.-1994.“ u čast dolaska Pape Ivana Pavla II, a 2015. u Muzeju za umjetnost i obrt „Figura i ornament: Barok - Johannes Komersteiner i njegov krug“. Na obje značajne i velike izložbe oltar sv. Marije Magdalene predstavljen je kao glavni izložbeni predmet.

- Restauratorski postupak započeo bi kad-tad, ti bogato rezbareni oltari dočekali su 'svojih 5 minuta'. Tri godine restauratorskog zahvata čini se dugo, no što je to u odnosu na njihovu starost obzirom da su nastali u drugoj polovici 17. stoljeća – smatra Iva Koci. A najviše se povratku oltara vesele upravo Gotalovčani. Budući da Hrvatski restauratorski zavod provodi program „Restauratori u zajednici“ kojem je cilj približavanje posla restauratora i restauratorskog procesa vlasnicima u lokalnoj zajednici, uspostavljena je suradnja sa župnikom vlč. Andrijom Jambreušem, OŠ „Vladimir Nazor“ u Budinšćini i njihovom ravnateljicom, profesoricom Marijom Zozoli te s udrugom „Gotali“ i njihovom predsjednicom Ines Kuna Lihter. - U zadnje dvije godine smo s našim edukativnim radionicama posjetili njih, a učenici su bili kod nas u Zagrebu. Njegovanje kvalitetnih odnosa s vlasnicima i lokalnim stanovništvom važan je dio našeg posla – smatra Iva Koci. A dobra suradnja nastavlja se i dalje jer nakon povratka oltara sv. Marije Magdalene 2020. godine, na restauraciju čeka i oltar sv. Roka.