Foto: Rikard Jadan

Danas je u Poslovno-tehnološkom inkubatoru KZŽ u Krapini održano predstavljanje digitalne verzije Enciklopedije Hrvatskog zagorja. Riječ je o važnom iskoraku ovog dugogodišnjeg projekta koji, nakon dvaju tiskanih izdanja, dobiva i svoje mrežno izdanje, dostupnije široj javnosti i prilagođeno suvremenim načinima pretraživanja i korištenja znanja.

Projekt Enciklopedije Hrvatskog zagorja pokrenut je 2014. godine u suradnji Krapinsko-zagorske županije i Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, s ciljem sustavnog prikupljanja i predstavljanja cjelokupne baštine i znanja o Zagorju. Prvo izdanje objavljeno je 2017. godine, a drugo, prošireno i dopunjeno, 2025. godine. Na izradi su sudjelovali deseci autora, urednika i suradnika, a enciklopedija danas obuhvaća više od dvije tisuće natuknica koje pokrivaju širok raspon tema – od prirodoslovlja i povijesti do kulture, umjetnosti, sporta itd.

Zamjenica župana KZŽ Jasna Petek izjavila je da su ponosni što su 2014. godine odlučili pokrenuti veliki projekt Enciklopedije Hrvatskog zagorja.

– Nije bilo teško odlučiti se za suradnike u tom dugogodišnjem procesu, kao ni odabrati ustanovu koju čine ljudi koji stvaraju izdanja u kojima su sistematizirana sva znanja o određenom području. Tako je 2014. godine započela suradnja s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža i mogu reći da je na tom dugogodišnjem putu bilo lijepo surađivati. Naše prvo izdanje nastajalo je tri godine i tri mjeseca, a 2017. godine objavljeno je s 1947 natuknica na 1000 stranica. Naravno, svako takvo izdanje s vremenom doživljava dopune i proširenja, pa se nametnula potreba za drugim izdanjem, čija je izrada trajala devet mjeseci.

Prošle godine izdali smo drugo izdanje s 2108 natuknica na 1056 stranica. Time smo se povećali i proširili, a na oba izdanja radili su deseci autora, suradnika i urednika. Također se pojavila potreba za mrežnim izdanjem i došlo je vrijeme za njegovu promociju. Ovo izdanje važno je jer je mnogo dostupnije, pa na taj način Enciklopedija Hrvatskog zagorja živi dulje. Ponosni smo što smo na ovom dugogodišnjem putu imali iza sebe relevantnu instituciju koja se bavi enciklopedistikom i vjerujem da smo drugi u Hrvatskoj s regionalnim izdanjem – izjavila je Petek.

Urednica Jasmina Lukec izjavila je da je riječ o regionalnoj enciklopediji posvećenoj Hrvatskom zagorju, koju je matična institucija, na poticaj KZŽ, objavila u izdavačkom nizu Hrvatske regije i gradovi.

– Prvi ugovor o suradnji između Zavoda i KZŽ potpisan je 2014. godine, no samom pokretanju enciklopedije prethodila je dugogodišnja želja nekolicine zagorskih pisaca koji su težili sintetskom djelu koje bi obuhvatilo sve spoznaje o Hrvatskom zagorju kao regiji bogate spomeničke, materijalne i duhovne baštine. Enciklopedija ima širok tematski raspon – od geologije, arheologije i prirodoslovnih obilježja, preko podataka o stanovništvu i naseljima te etnografskih i jezikoslovnih posebnosti, književnog stvaralaštva, pa sve do zabave i sporta. Što se tiče prostora, KZŽ je obuhvaćena u cijelosti, a uključene su i susjedne dvije županije – Varaždinska i Zagrebačka. Na taj način enciklopedija obrađuje područje 53 upravne jedinice, od čega 11 gradova i 42 općine.

Prvo izdanje otisnuto je u proljeće 2017. godine, dok je ideja o drugom izdanju pokrenuta u veljači 2024. na obilježavanju 35. godišnjice Donjostubičke udruge Kajkaviana, a ugovor je potpisan u lipnju iste godine. U drugom izdanju nalaze se brojne osobe koje su svojim ugledom najbolji ambasadori Zagorja – vrhunski sportaši, glumci, pjevači i znanstvenici, kao i poznate tvornice za proizvodnju zrakoplova i svemirskih letjelica te brojne manifestacije. Drugo izdanje objavljeno je u proljeće 2025. godine. Velika je rijetkost da regionalna enciklopedija doživi drugo, ali i mrežno izdanje. Sinergija KZŽ i Zavoda nastavljena je 2026. godine, a rezultat je upravo ovo mrežno izdanje. Nastavit ćemo raditi u ugodnom ozračju, uz izniman entuzijazam suradnika te spremnost KZŽ na financijsku potporu i povjerenje. Sve nas je vodila zajednička želja da Zagorje dobije ovakvo izdanje – izjavila je Vukec.

Urednica Iva Srbić Klobučar izjavila je da je mrežno izdanje Enciklopedije Hrvatskog zagorja rezultat suradnje i predanog rada nekolicine djelatnika Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

– Osmišljeno je tako da bude pristupačno, pregledno i jednostavno za korištenje. Pretraživanje se odvija upisivanjem pojma u tražilicu na vrhu početne stranice, nakon čega se rezultati prikazuju prema važnosti. Enciklopediju je moguće pretraživati i putem abecedarija, gdje su označena sva slova, što je najsličnije tiskanom izdanju – natuknice se nižu abecednim redom kao u knjizi. Kao primjer sadržaja možemo istaknuti članak „Novine, časopisi i ostala glasila“, koji donosi pregled zagorskih tiskovina, a građa je obrađena kronološki. Svaka natuknica koja sadrži ilustrativni materijal prikazana je na početku članka, a ako ih ima više, smještene su u galeriji s bočne strane. Pozivam vas da istražujete Enciklopediju i otkrivate nove činjenice o Zagorju – pozvala je Klobučar, i dodala da mrežno izdanje možete pronaći na poveznici https://ehz.lzmk.hr/

Ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža Filip Hamerštak izjavio je da Zavod u 76. godini svojeg postojanja sve više nastoji razvijati projekte koji odgovaraju konceptu javno dostupnih i besplatnih izdanja.

– Nije to uvijek jednostavno ostvariti, ali veseli nas što ove godine u vodstvu KZŽ imamo prave partnere. Ključna nije samo moralna potpora, nego i financijska, koja nam omogućuje da, nakon dva tiskana izdanja, predstavimo i ovakvo mrežno izdanje koje će se moći kontinuirano ažurirati – rekao je Hamerštak.

Župan KZŽ Željko Kolar izjavio je da se entuzijazam nije promijenio još od prvog izdanja.

– To je velika ostavština koju smo ostavili generacijama koje dolaze iza nas. Ovo izdanje pregledavat će i koristiti stotine tisuća ljudi. Kada smo razgovarali o ciljanoj publici i o tome tko će ga najviše koristiti, došao sam do zaključka da takve publike nema – jer svi smo željni znanja. Ovo je naša Biblija. Trudit ćemo se biti u tijeku i bilježiti pozitivne stvari u Zagorju, a njih ima mnogo i događaju se svakodnevno. U tom ozračju nastavit ćemo raditi i dalje, a netko će za 50 godina procjenjivati jesmo li bili dovoljno dobri i jesmo li dali takav doprinos da i sami zaslužimo mjesto u ovoj knjizi – poručio je Kolar.