Prvo znanstveno istraživanje spilja i jama na Ivančici započeto je sredinom ovog mjeseca, a Romano Ozimec, predsjednik Hrvatskog biospeleološkog društva istražio je jamu ispod vrha Osinec na Ivančici u blizini ostataka Belecgrada. Time je praktično započela izrada speleološkog katastra Krapinsko-zagorske županije, a prvo će se izraditi speleološki i biospeleološki katastar Ivanščice. Izradu speleološkog katastra županije pokrenula je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije, a provodi ga Hrvatskog biospeleološko društvo.

Hanžekova jama

Već početnim istraživanjem utvrđeni su neki vrlo zanimljivi speleološki objekti i po prvi puta za Ivanščicu utvrđena prava špiljska fauna. Posebno se ističe Hanžekova jama kod Belca koja je s gotovo 30 metara dubine i izvanrednom ljepotom siga pravi biser Ivanščice. Za ovu prekrasnu jamu u planu je izrada promotivne video razglednice kojom će županija promovirati svoje iznimne prirodne vrijednosti. Nakon istraživanja Ivanščice planira se nastavak istraživanja masiva Strahinjčice, Kuna gore, Cesargradske gore, Maceljske gore i zagorskih padina Medvednice, čime će se istražiti sva okršena područja Krapinsko-zagorske županije, objediniti svi podaci i ostvariti speleološki i biospeleološki katastar županije.

Ivanščica je odabrana prva jer su na njoj najizrazitije krške pojave Krapinsko-zagorske županije Na masivu Ivanščice, posljednjem ogranku Dinarida koji se na području sjeverne Hrvatske spuštaju u Panonsku nizinu, locirano je preko 50 % do sada poznatih speleoloških objekata županije, odnosno oko 30 špilja i jama. Geološka osnova Ivančice temelji se na vapnencima i dolomitima mezozojske starosti, a masiv je najokršeniji na zapadnom dijelu, posebno na kontaktu trijaskih dolomita i vapnenaca te tercijarnih naslaga. Istraživanjem će se utvrditi točan položaj ulaza i dimenzije speleoloških objekata te izraditi njihov topografski nacrt. Istražit će se osnovne geološke, tektonske i geomorfološke karakteristike, izmjeriti mikroklimatski čimbenici te utvrditi špiljska staništa i fauna te eventualni paleontološki, arheološki i drugi nalazi. Očekuju se nalazi prave špiljske faune, a nisu isključena ni otkrića novih vrsta za znanost. Cjelokupno istraživanje će biti fotodokumentirano.

Park prirode

Na osnovi rezultata i provedene inventarizacije speleoloških objekata i spiljske faune provest će se valorizacija, procijeniti vrijednost i ukazati na stanje, ugroženost, te eventualnu potrebu posebne zaštite, kako pojedinih špiljskih staništa i svojti, tako i šireg kontaktnog i slivnog područja, te monitoring određenih objekata, staništa i vrsta.
Prikupljeni podaci ovog stručnog istraživanja poslužit će za izradu stručnih i znanstvenih radova te kao podloga eventualnog budućeg Parka prirode Hrvatsko zagorje.