Foto: Pexels

Europska komisija predstavila je nove smjernice kojima građane Europske unije poziva na bolju pripremu za izvanredne situacije i katastrofe. To uključujuje pripremu zaliha hrane, vode i osnovnih potrepština koje su dovoljne za preživljavanje tijekom prva tri dana dok ne stigne organizirana pomoć javnih službi.

Smjernice je na Europskom forumu civilne zaštite u Bruxellesu predstavila europska povjerenica za pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib. Istaknula je kako u kriznim trenucima prvi sati čine ključnu razliku te da svaki građanin mora znati kako zaštititi svoju obitelj i pomoći drugima, naglasivši da priprema počinje u vlastitim domovima, školama i lokalnim zajednicama.

Glavni naglasak preporuka stavljen je na trodnevnu samodostatnost. Komisija savjetuje građanima da u kućanstvima imaju pripremljene osnovne zalihe te unaprijed spakiranu torbu ili ruksak za hitne slučajeve s najnužnijim stvarima u slučaju brze evakuacije, kako bi mogli zadovoljiti osnovne potrebe dok se sustav pomoći u potpunosti ne pokrene na terenu.

Osim zaliha za kućanstva, smjernice obuhvaćaju još tri ključna područja: uvođenje edukacije o krizama u dječje vrtiće i osnovne škole kroz aktivnosti prilagođene dobi i bez stvaranja straha, zatim posebne mjere zaštite za osobe s invaliditetom kako nitko ne bi ostao zapostavljen, te jasnije i brže komuniciranje opasnosti od strane vlasti prema javnosti.

Komisija je predložila i uvođenje službenog Europskog dana pripravnosti, koji bi se svake godine obilježavao 23. listopada, počevši od 2027. godine. Taj je datum odabran jer označava osnivanje europskog Mehanizma za civilnu zaštitu 2001. godine, a cilj mu je potaknuti građane i lokalne vlasti na redovito vježbanje i podizanje svijesti o opasnostima.

Prijedlog je proizišao i iz preporuka panela europskih građana, u kojem je 150 stanovnika iz svih članica Unije zatražilo jače uključivanje javnosti u sustave zaštite i spašavanja.

Uz upute za građane, Bruxelles je donio i preporuke za države članice o provođenju redovitih stres-testova i planova kontinuiteta rada. Od nacionalnih centara civilne zaštite traži se da osiguraju nesmetan rad i koordinaciju pomoći 24 sata dnevno, čak i u uvjetima teških poremećaja poput nestanka struje, pada komunikacijskih mreža ili kibernetičkih napada.

Iako nove smjernice nisu pravno obvezujuće, one su ključan dio šire europske strategije o jačanju otpornosti na krize. Strategija se temelji na lanjskom izvješću bivšeg finskog predsjednika Saulija Niinistöa, koje je upozorilo da Europa zbog sve češćih klimatskih nepogoda i geopolitičkih prijetnji mora izgraditi kulturu spremnosti u svim slojevima društva, piše Index.