Piškornica će se zadužiti 16,5 milijuna eura, od toga 22 posto otpada na Krapinsko – zagorsku županiju
Županijska skupština je na sjednici 20. prosinca prošle godine donijelo Odluku o izvršavanju proračuna za 2025. godinu, a na današnjoj je sjednici donesena izmjena i dopuna te Odluke. Odluka je promijenjena jer tijekom 2025. godine Krapinsko – zagorska županija planira izdavanje jamstva za zaduživanje Piškornice d.o.o. regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske u iznosu najviše 3.757.500,00 eura. Visina jamstva prema osnivačima za dugoročni kredit društvu Piškornica iznosi 16,7 milijuna eura, a udio Krapinsko – zagorske županije sukladno udjelu vlasništva iznosi 3,7 milijuna eura.
-Da bi omogućili kontinuitet radova na Piškornici, mi smo kao osnivači ustanove, Krapinsko – zagorska županija, Međimurska, Varaždinska i Koprivničko – križevačka s općinom Koprivnički Ivanec preuzeli 10 posto financiranja ukupne investicije. Da bi mogli taj dio zatvoriti, samo poduzeće se mora zadužiti za 16,5 milijuna eura, a na nas otpada 22%. To je kredit na 15 godina s grace periodom od 2 godine i on će se isplaćivati iz poslovanja samog Regionalnog centra za zbrinjavanje otpada. Dodatna je obaveza nas kao vlasnika poduzeća je dodatno financiranje od 5 posto, jer je Vlada od nas tražila da se još dodatno uključimo u financiranje, to znači 1,8 milijuna eura koje ćemo morati osigurati u vlastitom proračunu, vlastitih sredstava za 2026. i 2027. godinu. Naravno da ćemo ispoštivati zahtjev resornog ministarstva, nadajući se da ćemo kroz ove ugovore koje imamo, kroz samo izvršenje radova, možda doći i do određenih ušteda, a jedan od ugovora je i izgradnja prometnice koja mora doći do samog centra. S obzirom da je bilo primjera da se resorno ministarstvo uključivalo u zatvaranje financijske konstrukcije tih dijelova investicije, a u kontaktu smo s ministrom Bukovićem, i nadam se da ćemo i mi uspjeti postići jedan takav sporazum pa će onda naš udio u tom dijelu dodatnog financiranja ipak biti nešto manji. No, u svakom slučaju, to je naša obaveza i bit će predviđena u proračunu za 2026. i 2027. godinu – pojasnio je župan Željko Kolar.
Objasnio je i za što će se zapravo utrošiti taj kredit. - Generalno je to za samu investiciju. Kompletna investicija je 118 milijuna eura, naš udio je 16 milijuna, plus dodatna obaveza koju sam spomenuo, plus redovno financiranje koje radimo prema Piškornici. Tu još očekujemo razgovore s resornim ministarstvom i Vladom s obzirom da je donijeta odluka na nivou Vlade da se Bjelovarsko – bilogorska županija priključi Piškornici, za što Vlada nije tražila niti dobila suglasnost vlasnika Centra što je malo čudno. Postavlja se i pitanje financijskog učešća te županije u čitavoj priči. Tim više što već godinama financiramo rad, trebalo je napraviti projektnu dokumentaciju, dva natječaja su poništavana, ima tu puno stvari o kojima još moramo razgovarati. No, počeli su radovi, dinamika je u skladu s planom, očekujemo otvaranje centra u 2027. godini i to su sve odlične vijesti – istaknuo je Kolar, dodavši da će ministrica Vučković do kraja mjeseca posjetiti Piškornicu i na samom odlagalištu dostaviti ugovor, a tada će tema biti i Bjelovarsko – bilogorska županija.
Jedna od tema sjednice Županijske skupštine bila je i kvaliteta zraka u našoj županiji, a vezano uz to, župan se, na novinarsko pitanje, osvrnuo i na spalionice otpada kojih u Hrvatskoj nema. – Kada su teme spalionice otpada, otvaranje kamenoloma, onda svi na području te JLS su protiv. Tu će nam biti potrebno dosta edukacije s ljudima, jer kažu da je to najbolja mjera za zaštitu okoliša. Naravno, tu je i neki poseban otpad koji se zbrinjava na neki drugi način, ali očito trebamo educirati ljude, da se ne dogodi da imamo energane s druge strane granice, skupo plaćamo da njima dajemo sirovinu, a zrak ne poznaje granice općina, županija niti država. Kvaliteta zraka na području naše županije je odlična, no ako bi došlo do onečišćenja, bilo to zato jer smo u blizini najrazvijenijih europskih zemalja koja imaju jako gospodarstvo. No priprema se direktiva EU komisije koja bi odgovorila i na te teme – rekao je Kolar.