Lijekovi postaju sve učinkovitiji ali zato i potrošnja za liječenje raste neslućenom brzinom. Ne treba čuditi što Donald Trump, otkako je ponovo postao predsjednik, najavljuje "veliko pospremanje" za farmaceutsku industriju i domaću i europsku kao i "cijene lijekova za Amerikance kao što su one koje imaju Europljani". Hoće li uvesti carine ili neke druge poreze da bi to postigao nije poznato ali za sad ne odustaje od nižih cijena lijekova za američke pacijente, donosi Jutarnji list.

Naime, činjenica je da Europljani imaju upola manje godišnje izdatke za lijekove jer su i cijene upola niže. Primjerice, dok SAD na godišnjoj razini bilježi potrošnju od 550 milijardi eura u 24 europske zemlje potrošnja za lijekove je 234 milijarde eura. Trump tvrdi da su europske zemlje "brutalne i teške u razgovorima s farmaceutskom industrijom" pa drži da se i SAD prema njima treba odnositi slično te da "ne žele plaćati više od onog što plaća Europa".

Plan mu je da cijene lijekova u SAD-u budu na razini koju plaćaju druge bogate zemlje. Za sad se nije moglo čuti kako to namjerava provesti ali ni kakve bi to imalo posljedice na pacijente u Europi. Mnogi drže da bi to moglo povećati cijene lijekova u Europi.

Naime, europske zemlje imaju vrlo "tvrde" pregovore a farmaceutskom industrijom sve ne bi li cijene lijekova bile što niže. Naravno, one ovise i o BDP-u svake od zemlja ali i referentnim zemljama koje se uzimaju u obzir u pregovorima pa je zato i potrošnja za lijekove različita od zemlje do zemlje.

Različitosti cijene lijekova doprinosi i uglavnom "tajno" pregovaranje na kojem inzistiraju i farmaceutska industrija i države pregovarači. Rezultat je da se za lijekove koji se izdaju na recept u Njemačkoj izdvaja 627 eura godišnje po stanovniku a u Hrvatskoj 262 eura. Malta troši 571 euro, Švicarska 525, Francuska 475 eura. No, iza Hrvatske su primjerice i neke bogatije zemlje poput Islanda (239), Ujedinjenog Kraljevstva (218). Danske (170)... Koji će se lijek "pustiti" na listu i po kojoj cijeni nerijetko ovisi uzima li neka zemlja u obzir više isplativost ili korist za pacijente u usporedbi s postojećom terapijom.

Cijene ovise i o tome koje se zemlje uzimaju kao usporedne za određivanje cijena lijekova. U Hrvatskoj su to Italija, Slovenija, Češka, Španjolska i Francuska. Prema, zadnjim podacima HZZO-a za 2023. za lijekove na recept potrošeno je 734 milijuna eura a smo u bolnicama potrošili još 776 milijuna eura, Hrvati su potrošili iz vlastitog džepa za lijekove koji se kupuju bez recepta oko 100 milijuna eura. Ukupno je to 1,555 milijardi ili 12,5 posto više nego li godinu ranije. Izvanbolnička potrošnja rasla je 8 a bolnička 8,5 posto.

Za veliki rast potrošnje lijekova koji se troše u bolnicama razlog je sve učinkovitija ali i skuplja terapija liječenja zloćudnih bolesti. U Hrvatskoj je primjerice za tzv. skupe lijekove lani potrošeno više od 400 milijuna eura. Prema podatcima HALMED-a (Hrvatska agencija za lijekove) lani je za citostatike, imunosupresive, imunomodulatore potrošeno 588 milijuna eura, Za liječenje probavnog sustava 138 milijuna, za živčani sustav 138, za one koji djeluju na krv i krvotvorne organe 134 a za infekcije 130 milijuna eura.

"Istina je da je cijena terapije, poglavito za zloćudne bolesti, zadnjih dvadesetak godina višestruko porasla ali valja reći da su oni značajno povećali šanse oboljelih za duže preživljavanje. Naime, za metastatski rak pluća ili melanoma postojali su lijekovi čije je cijena bila manja od 10.000 dolara a koji su u najboljem slučaju jamčili godinu dana života. Danas je cijena genske terapije dva milijuna dolara ali je 20 posto pacijenta i sedam godina od liječenja i dalje živo", objašnjava što novi lijekovi znače za pacijente, prof.dr. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb. Dodaje da se istina ti povećani troškovi sve teže sustižu bolničkim proračunima.

"Cijene lijekova su u mnogim europskim zemljama već previsoke u odnosu na ono što si zdravstveni sustavi mogu priuštiti. Ako bi američka politika ili farmaceutske tvrtke dodatno podigle cijene to bi poremetilo dostupnost lijekova", rekao je nedavno za Euronews Health, Huseyin Naci, izvanredni profesor zdravstvene politike na Londonskoj školi ekonomije i politike, piše Jutarnji.