Cjepiva protiv covida-19 odigrala su ključnu ulogu u smanjenju utjecaja pandemije, sprječavanju teških bolesti, hospitalizacija i smrtnih slučajeva, a čini se da štite i od dugog covida.

No neka istraživanja pokazuju da u rijetkim slučajevima mogu uzrokovati kronične nuspojave nalik dugom covidu. Jedno novo istraživanje pokušalo je pronaći uzroke i otkriti može li se predvidjeti kod kojih osoba će se takve nuspojave razviti.

Važnost studije
Studija je važna iz više razloga: 1) pokazuje da se nuspojave, protivno uvjerenju antivaksera, ne zataškavaju, već, naprotiv, i dalje revno istražuju; 2) takve studije otkrivaju mehanizme zbog kojih se javljaju nuspojave; 3) one se onda mogu uspoređivati s posljedicama korone; 4) mogu se tražiti strategije za razvoj sigurnijih cjepiva i saniranje nuspojava.

Cjepiva su spasila 60-ak milijuna života
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koje se temelje na analizama podataka iz raznih studija, cjepiva protiv covida spriječila su do danas više od 60 milijuna smrti.

Štoviše, neke velike studije pokazale su da cjepiva smanjuju smrtnost od svih uzroka jer značajno umanjuju rizik od teških oblika covida, ali i od posljedičnih komplikacija.

Kronični simptomi nakon cijepljenja
Međutim, neki rijetki pojedinci prijavljuju kronične simptome koji su se pojavili ubrzo nakon cijepljenja. Ovo nedovoljno razjašnjeno, dugotrajno stanje poznato je kao postvakcinacijski sindrom (PVS).

U novoj studiji znanstvenici sa Sveučilišta Yale napravili su početne korake u karakteriziranju ovog stanja i otkrili potencijalne imunološke obrasce koji razlikuju osobe s PVS-om od drugih. Nalazi su još uvijek u ranoj fazi i zahtijevaju daljnje potvrđivanje, ali bi na kraju mogli pomoći u oblikovanju strategija za pomoć pogođenim osobama.

"Ovaj rad je još uvijek u početnoj fazi i moramo potvrditi ove nalaze", rekla je Akiko Iwasaki, profesorica imunobiologije na Medicinskom fakultetu Yale (YSM) i koautorica studije objavljene na MedRxivu. "No ovo nam daje nadu da bi moglo postojati nešto što možemo koristiti za dijagnozu i liječenje PVS-a u budućnosti", dodala je.

Simptomi PVS-a
Neki od najčešćih kroničnih simptoma PVS-a uključuju umor, moždanu maglu (brain fog), neuropatije, netoleranciju na vježbanje, osjećaj utrnutosti, nesanicu, palpitacije, bolove u mišićima, tinitus, glavobolje, žarenja i vrtoglavice.

Ti simptomi razvijaju se dan do dva nakon cijepljenja, no mogu dulje trajati. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se razumjela učestalost PVS-a u populaciji cijepljenih. Zasad se samo zna da je vrlo mala. Također će trebati provesti dodatna istraživanja da se utvrdi uzročno-posljedična veza između PVS-a i cijepljenja.

"Jasno je da se neki pojedinci suočavaju sa značajnim izazovima nakon cijepljenja. Naša odgovornost kao znanstvenika i kliničara je slušati njihova iskustva, temeljito istražiti temeljne uzroke i tražiti načine za pomoć", rekao je koautor studije Harlan Krumholz, profesor medicine na YSM-u.

Četvrta faza kliničkih ispitivanja
Faza ispitivanja nakon što je lijek pušten u promet naziva se četvrtom fazom kliničkog ispitivanja, a tijekom nje prate se dugoročna sigurnost, učinkovitost i rijetke nuspojave u široj populaciji koje se ne mogu otkriti na uzorku od nekoliko desetaka tisuća sudionika testiranja, uobičajenog u trećoj fazi.

Prema podacima dostupnim iz 2024., globalno je do danas primijenjeno oko 13 i pol milijardi doza cjepiva protiv covida-19 na oko 70.6% svjetske populacije.

Razlike između cijepljenih i necijepljenih
Podaci za novu studiju prikupljeni su iz Yaleove studije Listen to Immune, Symptom, and Treatment Experiences Now (LISTEN), kojom istraživači nastoje bolje razumjeti dugi covid i PVS.

U njoj su znanstvenici uključili podatke 42 sudionika koji su prijavili simptome PVS-a i 22 osobe koje nisu prijavile nikakve simptome PVS-a.

U uzorcima krvi tražili su imunološke značajke koje su se razlikovale između dviju skupina. Otkrili su, među ostalim, da su oni s PVS-om imali niže razine nekih podtipova CD4+ T stanica i više razine TNF-alfa+ CD8 T stanica, koje su tipovi bijelih krvnih stanica.

Također su zabilježene razlike u razinama antitijela koje tijelo koristi za ciljanje SARS-CoV-2, piše Index.