Foto: Zagorje.com / Ilustracija

Građani Hrvatske najčešće se žale na poskupljenja komunalnih usluga, osobito vode i odvoza otpada, izjavila je predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Ana Knežević. Naglasila je kako potrošači u ovim slučajevima nemaju previše mogućnosti izbora.

Knežević objašnjava da odluke o povećanju cijena donosi pružatelj usluge, uz suglasnost lokalne samouprave, odnosno općinskog ili gradskog vijeća. Potrošači su u takvoj situaciji prisiljeni prihvatiti nametnutu cijenu.

Cijene prehrambenih proizvoda također su česta tema pritužbi, no tu je situacija nešto drugačija, prenosi tPortal.

"Trgovci slobodno određuju cijene svih proizvoda, osim onih stotinjak koje je Vlada ograničila. Mi kao potrošači možemo jedino odlučiti hoćemo li nešto kupiti po toj cijeni ili nećemo", pojasnila je Knežević.

Prema podacima mjesečnog istraživanja portala Koliko.hr, provedenog u suradnji s HUZP-om, osnovna košarica s 51 najnužnijim prehrambenim i higijenskim proizvodom iznosila je u ožujku 489,53 eura na nacionalnoj razini za četveročlanu obitelj.

Standardna košarica, koja uključuje 77 artikala i odražava uobičajene potrošačke navike hrvatskih kućanstava, koštala je prosječno 736,88 eura. U usporedbi sa rujnom prethodne godine, cijena ove košarice porasla je za 14,21 euro, dok je osnovna košarica skuplja za 3,35 eura.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača, zajedno s još šest udruga, smatra ovakav potez nezakonitim i neprihvatljivim te se obratila saborskom Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku.

Zahtijevaju da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) odustane od naplate razlike u cijeni za sve police koje su u potpunosti plaćene unaprijed. Također traže da se osiguranicima koji nisu primili službenu pisanu obavijest o poskupljenju omogući naknadni raskid ugovora bez otkaznog roka.

Kada je riječ o mjerama za smanjenje godišnje stope inflacije, Knežević predlaže aktivniji angažman Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).

Preporučuje da se provede analiza po uzoru na nizozemsku agenciju, koja je istraživala zašto su cijene istih proizvoda u Nizozemskoj više nego u susjednim zemljama.

Kao primjer, navela je da je povrće za juhu prije četiri godine, 2022. godine, koštalo pet kuna, dok sada košta dva eura ili više. Kilogram janjetine, koji su građani tada plaćali 40 kuna, danas stoji između 14 i 20 eura.

"Potrošnja u Hrvatskoj bilježi rast više od 40 mjeseci zaredom, no kupuju samo oni koji si to mogu priuštiti. Većina umirovljenika i zaposlenika nema previše novca za trošenje, već samo za osnovne potrebe", objašnjava Knežević.

Iz udruge Glas poduzetnika ističu da poduzetnici i obrtnici najčešće povećavaju cijene kada im rastu troškovi, a to su prvenstveno plaće, energija, najam, sirovine, transport i razna davanja.

Posebno ističu problem nedostatka radne snage. Zbog iseljavanja, poslodavci se bore za radnike, što prirodno dovodi do rasta plaća. Iako je to razumljivo i nužno, taj trošak se mora nekako nadoknaditi.

Naglašavaju da rast plaća mora biti popraćen rastom produktivnosti, te da "dugoročno nije održivo imati plaće kao u razvijenim zemljama, uz znatno nižu produktivnost".

Visoku stopu inflacije vide kao posljedicu više čimbenika: ovisnosti o uvozu, posebno hrane, prevelike oslonjenosti na turizam gdje se cijene prilagođavaju kupovnoj moći bogatijih gostiju te rasta javnih troškova.

"Ako želimo smanjiti inflaciju, ključno je jačanje domaće proizvodnje, smanjenje administrativnih i parafiskalnih opterećenja, digitalizacija i učinkovitija država", poručili su iz te udruge.

Napominju da inflacija nije samo posljedica globalnih kriza. "Ona je i odraz strukture gospodarstva i odnosa prema poduzetništvu. Ako se poduzetnike opterećuje, taj trošak na kraju uvijek snose potrošači", zaključili su iz Glasa poduzetnika.