Prethodni članak
Sljedeći članak

Otkrivena jeziva istina o pilećem mesu: Znate li što jedete?


Čime se zapravo hrane pilići na industrijskim farmama kako bi u samo 5 do 7 tjedana postigli brzi rast?

Pileća prsa smatraju se jednom od osnovnih namirnica zdrave prehrane i dobrim izvorom proteina. Istodobno, piletina je relativno povoljna i jednostavna za pripremu. Međutim, upravo je jeftina industrijska piletina jedna od „najproblematičnijih“ vrsta mesa peradi.

Ako vam je stalo do zdravlja, pažljivo pročitajte ovaj tekst kako biste saznali potencijalne rizike povezane s čestom konzumacijom industrijski uzgojene piletine.

Istina o industrijskoj piletini

Kako bi smanjili troškove proizvodnje pilećih filea, proizvođači pribjegavaju korištenju jeftine stočne hrane i sredstava za ubrzan rast. To znači da se pilići hrane hranom niske kvalitete i izlažu agresivnim preparatima za brzo debljanje.

Životni ciklus pilića: od 5 do 7 tjedana

Na industrijskim farmama, prosječan životni ciklus pilića traje svega 5 do 7 tjedana, nakon čega se kolju i šalju na preradu – dok seljaci perad uzgajaju i do nekoliko godina prije klanja.

Kemijska izloženost započinje još prije nego što se pile izlegne – jaja se tretiraju raznim dezinficijensima. Nakon toga slijedi inkubacija u posebnim prostorima gdje se jaja i pilići izlažu nizu dezinficijensa, jakim antibioticima i cjepivima.

U čemu je glavna opasnost?

Cjepiva se pilićima često daju grupno – putem aerosola ili u vodi za piće. Teoretski, sva cjepiva imaju certifikate o sigurnosti za perad i ljude. No, problem nastaje kod nepravilne primjene, nekvalitetnih lijekova i nepripremljenosti pilića na imunizaciju. Kao posljedica toga, meso može postati zdravstveno upitno zbog bolesti koje nastanu uslijed lošeg cijepljenja.

Bolest jednog pilića može uništiti cijeli uzgoj, zbog čega se antibiotici često daju kontinuirano tijekom njihova kratkog života. Posljedice za ljude su višestruke:

Prvo: Konzumacija takve piletine može poremetiti funkciju jetre, bubrega i probavnog sustava kod ljudi.

Drugo: Osobe sklone alergijama mogu razviti ozbiljne reakcije.

Najopasnije: Redovita konzumacija mesa s tragovima antibiotika vodi do otpornosti bakterija na antibiotike.

Drugim riječima, ako osoba, primjerice, oboli od upale pluća, antibiotici koje su pilići primali (a koje smo mi unijeli putem mesa) više neće djelovati – postajemo otporni na terapiju.

Što još jede pile?

Osim aditiva, u hrani za piliće mogu se naći pesticidi, ali i estrogen – ženski hormon koji ubrzava debljanje peradi. Kod žena, višak estrogena može uzrokovati poremećaje menstrualnog ciklusa, dok kod muškaraca može dovesti do neplodnosti.

Redovita konzumacija mesa s hormonima može oslabiti imunološki sustav, izazvati probleme s kožom, alergijske reakcije te smanjiti proizvodnju vlastitih hormona. Posebno su ranjiva djeca u fazi spolnog razvoja, kod kojih hormoni mogu usporiti ili zaustaviti prirodni razvoj reproduktivnog sustava.

Zaključak:

Pilići uzgojeni na industrijskim farmama puni su hormona i tvari koje ubrzavaju njihov rast. Nakon klanja, trupla se tretiraju dezinficijensima.

Budući da nije moguće analizirati svaki komad mesa, glavni kriterij za potrošače ostaju izgled i okus mesa. Ako možete, kupujte piletinu od domaćih uzgajivača koji hrane perad prirodnije i bez štetnih dodataka.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook