Prethodni članak
Sljedeći članak

Otkriven megalomanski virus s najdužim repom ikad viđenim


U dubinama Tihog oceana, znanstvenici su otkrili virusnu česticu s dosad najdužim zabilježenim "repom", a snimljena je u trenutku dok inficira dinoflagelatni plankton. Virus, nazvan PelV-1, postavio je novi rekord svojim repom koji mu služi za lov na domaćine u prostranstvu oceana, piše Science Alert.

Dok se repovi većine virusa mjere u nanometrima, ovaj doseže nevjerojatnih 2.3 mikrometra. Prije otkrića PelV-1, rekord je držao virus P74-26 s repom dugim 875 nanometara, dok je tipična dužina za viruse tek oko 135 nanometara. Znanstvenici ističu kako je rep PelV-1 gotovo tri puta duži od prethodnog rekordera.

"Ovaj rep je duži od onih viđenih kod bilo kojeg drugog virusa", napisao je istraživački tim predvođen Andrianom Gajiganom sa Sveučilišta Cornell u svom radu, koji još čeka recenziju.

Zanimljivo je da je omjer između glave i repa virusa PelV-1 isti kao kod prethodnog rekordera P74-26. "Je li to slučajnost ili neki temeljni mehanizam ograničava ovaj omjer, nije poznato," napominju istraživači.

Važnost divovskih virusa
Virus PelV-1 koristi dugačak rep kako bi se pričvrstio za žrtvu, plankton Pelagodinium, dok u njega ubrizgava svoj genetski materijal. Znanstvenici sumnjaju da mu ovaj impresivni dodatak pomaže i u pronalaženju domaćina koji su ponekad rijetko raspršeni u gornjim slojevima otvorenog oceana.

Otkako su divovski virusi prvi put otkriveni 2003. godine, neprestano iznenađuju znanstvenu zajednicu. Neki su veći od bakterija, drugi kriju tajne o našim staničnim strukturama, a pojedini čak dovode u pitanje granicu između živih i neživih entiteta.

Njihovi domaćini, dinoflagelati, imaju ključnu ulogu u ekosustavu - doprinose proizvodnji kisika i kruženju hranjivih tvari poput ugljika. S druge strane, mogu uzrokovati i štetno cvjetanje algi. "Međutim, kako virusi utječu na ekologiju dinoflagelata ostaje malo poznato", objašnjava tim.

Budući da je dosad izoliran vrlo malen broj virusa iz planktona, ovo otkriće, objavljeno kao pred-recenzija na bioRxiv, zasigurno je samo uvod u brojne neobičnosti koje se još kriju u oceanima.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook