Gotovo svaki drugi lijek koji se prodaje putem interneta je krivotvoren, procjenjuje to Svjetska zdravstvena organizacija. Problem je izraženiji u zemljama trećeg svijeta, ali ni Zapad nije iznimka.

Najviše se traže, a potom i krivotvore popularni lijekovi za mršavljenje. Izgledaju autentično, ali se pri isporuci lako uoče pravopisne greške ili netočni podaci o sastojcima. Oglasi koji nude “čudesna rješenja” obmanjuju građane, ali mogu imati životno opasne posljedice, piše Net.hr.

Iz Hrvatske ljekarničke komore upozoravaju da lijekovi koji se nude izvan ljekarni mogu ozbiljno ugroziti zdravlje. "Ranije su to bili lijekovi za erektilnu disfunkciju, danas su to lijekovi za mršavljanje. Kod nas nemamo u ljekarnama ni negdje drugdje zaplijenjene te lijekove koji su krivotvoreni, ali po iskustvu Nijemaca i Austrijanaca posljednjih godina znamo da je riječ o modernim lijekovima za mršavljenje koje liječnici ne žele propisati jer nema indikacije", kazala je Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.

„Lijekovi koji se nalaze na policama u ljekarnama prošli su niz provjera. Samo na godišnjoj razini u Hrvatskoj čak 120 milijuna pakiranja lijekova prođe kroz neku vrstu provjere“, istaknula je na početku, ističe Kosanović.

Najveći problem, smatra Kosanović, krije se izvan ljekarni – na društvenim mrežama i sumnjivim online kanalima. „To nisu lijekovi koji su prošli službene procedure. U toj sivoj zoni najčešće se nude anksiolitici, antihistaminici, hipnotici te u posljednje vrijeme popularni metabolički lijekovi. Riječ je o lijekovima za koje postoji velika potražnja i za koje kriminalne skupine znaju da će ih lako plasirati.“ Posljedice mogu biti ozbiljne jer „oni su u pojedinim slučajevima po život opasni, a najmanje što se može desiti – što također nije dobro – jest da nemaju učinke ili da imaju određene spojeve“. „Takvi proizvodi zaista mogu dovesti do fatalnih stanja“, upozorava.

U samim ljekarnama kontrola je, kaže Kosanović, „tiha i neprimjetna“, ali vrlo precizna. „Kada uđete u ljekarnu, magistra prilikom izdavanja lijeka obavi proceduru koja je dio skeniranja i u tom procesu, u trajanju od 0–3 sekunde, zapravo se dobije iz sustava informacija je li s kutijom sve u redu ili nije.“

Sustav reagira i na sitnice, naglašava Kosanović: „Ukoliko postoji i najmanja pogreška – veliko slovo, malo slovo ili bilo kakav tehnički nedostatak na kutiji – sustav alarmira i taj lijek mora biti ostavljen sa strane dok se ne obavi dodatna provjera. Dakle, najmanji otklon daje signal, a kamoli da bi bilo nešto drugo u pitanju. Svaku takvu kutiju provjeravamo.“

U praksi, tih signala ima svakodnevno, ali bez potvrde krivotvorina. „Na dnevnoj razini imamo osam do deset takvih signala. Do sada se u 100% slučajeva utvrdilo da je riječ o tehničkoj ili manualnoj pogrešci“, navodi Kosanović. Stoga je odgovor na pitanje jesu li u hrvatskom legalnom lancu pronađeni krivotvoreni lijekovi – ne.

„Zahvaljujući sustavu koji radi besprijekorno, imamo upozorenje i za najsitniji otklon u pakiranju. Do sada je svaka provjera rezultirala time da smo mogli nedvojbeno utvrditi da se radi o autentičnom lijeku, a ne o krivotvorenom. To će ostati tako dok se svi u lancu drže vrlo rigidnih procedura“, poručuje Kosanović.

Zaključno, naglašava Kosanović, sigurnost je rezultat dosljednosti svih sudionika: „Ukoliko se poštuje procedura koja je rigidna i prati lijek od mjesta proizvodnje do pacijenta – a u Hrvatskoj se doista poštuje, jer su sve bolnice i sve ljekarne u sustavu – onda smo sigurni. Cijeli je proces kod nas iznimno rigidno kontroliran.“, piše Net.hr.