Prethodni članak

Održana stručna konferencija 'Gastronomska baština kao srce turističke ponude'


Dana 26. studenog u Novom mestu, Slovenija, u prostoru Kulturnog centra Janeza Trdine, održala se Stručna konferencija o razvoju gastronomskog turizma isprepletenog s baštinom i tradicijom u Sloveniji i Hrvatskoj, pod nazivom Gastronomska dediščina kot srce turistične ponudbe / Gastronomska baština kao srce turističke ponude.

Stručna konferencija organizirana je u sklopu projekta “Naši štruklji” Interreg Slovenija–Hrvatska, koji se provodi u partnerstvu Zavoda za kulinariko in turizem Dobrote Dolenjske (SLO) i Općine Radoboj (HR), odobrenog kroz program Interreg VI-A Slovenija – Hrvatska 2021–2027.

Program konferencije započeo je u 9:00 sati i trajao do 15:00 h. Pozdravne govore održali su Urban Kramar, podžupan Mestne občine Novo mesto, Barbara Jerovšek Volek, voditeljica projekata u turizmu iz Zavoda Dobrote Dolenjske, te Anđelko Topolovec, načelnik Općine Radoboj.

Nakon uvodnog dijela uslijedila su izlaganja slovenskih predstavnika, Uroša Štefelina i Marcele Klofutar iz poznate Hiše Linhart, vrhunskog restorana koji nosi Michelinovu zvjezdicu i poznat je po suvremenoj reinterpretaciji lokalne kulinarske tradicije. U zajedničkoj prezentaciji pod nazivom „Ohranimo skupnost danes za jutri, povežimo se“ / „Očuvajmo zajednicu danas za sutra, povežimo se“, Štefelin je govorio o važnosti povezivanja tradicije i moderne kuhinje, dok je Marcela Klofutar predstavila inovativne načine prezentacije jela kojima se tradicionalna baština pretvara u cjelovit gastronomski doživljaj.

U prvom slovenskom prezentacijskom dijelu članice Društva podeželskih žena Tavžentroža, Društva podeželskih žena Mirna Peč i Turistično kulturnog društva Trškogorsko srce predstavile su izradu dolenjskih štruklji, pokazujući autentične tehnike pripreme i recepture koje se prenose generacijama.

U drugom dijelu Konferencije izlagačica je bila hrvatska predstavnica Sanja Mihovilić, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu Krapinsko-zagorske županije. U svom izlaganju govorila je o zagorskim štruklima, postupku njihove zaštite, distribuciji i prijenosu tradicije izrade kao nematerijalne kulturne baštine, naglašavajući njihovu ulogu u brendiranju Hrvatskog zagorja kao prepoznatljive gastronomske regije.

Uslijedila su još dva stručna izlaganja. Lucija Eniko iz ID20 – Zavoda za inovacije v dediščini, predstavila je tradicijsko rudarsko jelo idrijski žlikrofi te manifestaciju Praznik idrijskih žlikrofov kao primjer uspješnog brendiranja lokalne gastronomske baštine.
Gregor Jelnikar, chef restorana Georgie Bistro i član udruženja JRE, održao je predavanje pod nazivom „Identitet na tanjuru – preplet lokalnega značaja in sodobnih trendov“ / „Identitet na tanjuru – isprepletanje lokalnog značaja i suvremenih trendova“, u kojem je prikazao kako suvremene kulinarske tehnike mogu dodatno istaknuti tradicijska jela i naglasiti njihov identitet.

U drugom hrvatskom prezentacijskom dijelu članice udruge umirovljenika Radobojsko srce 65+ predstavile su izradu zagorskih štrukli, privukavši pozornost sudionika autentičnim prikazom tradicijske pripreme ovog zaštićenog jela.

Tijekom ručka posluženi su i dolenjski i zagorski štrukli, koji su oduševili sudionike Konferencije. Kušanje je omogućilo usporedbu dviju tradicija, ali i prepoznavanje zajedničkih korijena koji povezuju regije Dolenjsku i Hrvatsko zagorje.

Završni ciklus Konferencije bio je posvećen okruglom stolu pod nazivom „Dediščina: zakladnica dobrih idej za sodobnega turista“ / „Baština: riznica dobrih ideja za suvremenog turista“. Sudionici okruglog stola bili su:
– Morana Polovič, RRA Zeleni kras
– Peter Voglenik, osnivač Moji štruklji Slovenije
– Robert Gregorič, chef restorana Oštarija Herbelier, poznatog po spoju lokalnih sastojaka i suvremene gastronomije
– Barbara Jerovšek Volek, voditeljica projekata u turizmu, Dobrote Dolenjske
– Martin Mark Kranjčević, kuhar i slastičar restorana Štagelj (Podravka grupa) i član Hrvatskog kuharskog saveza

Sudionici su naglasili važnost interpretacije štruklji kao zajedničkog identiteta dviju regija te prikazali konkretne primjere kako se baština može pretvoriti u moderan i atraktivan turistički proizvod.

Stručna konferencija bila je iznimno dobro posjećena i namijenjena turističkim pružateljima usluga, ugostiteljima, vodičima, informatorima i donositeljima odluka s obje strane granice.

Projekt „Naši štruklji“ povezuje dvije regije – Hrvatsko zagorje i Dolenjsku – kroz zajedničku promociju i očuvanje tradicijske gastronomske baštine. Cilj projekta je istaknuti štruklje kao prepoznatljiv simbol lokalnog identiteta i turističke ponude, potaknuti suradnju ugostitelja, proizvođača i turističkih djelatnika te razviti nove sadržaje koji objedinjuju tradiciju i suvremeni turizam. Štrukli su jelo koje povezuje slovensku i hrvatsku kuhinju, stoljećima prisutno na području Dolenjske i Hrvatskog zagorja. U Hrvatskoj su uvršteni i na nacionalni popis nematerijalne kulturne baštine. Upravo zahvaljujući ovom projektu, štrukli postaju simbol zajedništva dviju regija i primjer uspješne prekogranične suradnje u očuvanju i promociji gastronomske baštine.

 

 

 

 

 

 

 

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook