Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog, sukladno preporuci Međunarodne dijabetičke federacije (engl. International Diabetes Federation). Tema obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 2020. godine je „Medicinske sestre čine razliku“ (engl. Nurses make the difference), a cilj kampanje je promicanje uloge medicinskih sestara u prevenciji i upravljanju dijabetesom.

Šećerna bolest u svijetu
U svijetu od šećerne bolesti boluje 463 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 700 milijuna do 2045. godine. Svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 374 milijuna ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (pred dijabetes). U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire 4,2 milijuna ljudi, odnosno 1 osoba svakih 8 sekundi, a gotovo polovica je mlađa od 60 godina. Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80% slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.

Šećerna bolest u Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj je 2019. godine prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 315 298 osobe s dijagnozom šećerne bolesti i procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih oko 500 000. Šećerna bolest je u 2019. godini bila 3. vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj.

Rizični čimbenici
Šećerna bolest tipa 1 se ne može prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.

Prevencija
Prehrambene navike stječu se od najranije životne dobi, pa je potrebno educirati i potaknuti obitelji da svoje najmlađe članove nauče zdravim prehrambenim navikama kako bi se u budućnosti smanjio rizik od obolijevanja.
Osim prevencije obitelj značajno može doprinijeti pravodobnom otkrivanju šećerne bolesti. Prepoznajte na vrijeme znakove i simptome šećerne bolesti te uputite svoga člana obitelji kod liječnika obiteljske medicine.
Simptomi i znakovi koji mogu upućivati da Vi ili netko u Vašoj obitelji boluje od šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije):pojačano žeđanje,učestalo mokrenje, pojačana glad, umor, zamućen vid, usporeno cijeljenje rana, smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.

Promijenite životne navike

U liječenju šećerne bolesti je, osim bolesnika, potrebno uključiti i njegovu obitelj. Članovi obitelji trebaju znati što činiti u slučaju izrazito niskih ili visokih vrijednosti šećera u krvi. Također, osim terapije lijekovima, potrebne su promjene životnih navika, pa podrška obitelji i kvalitetna komunikacija među njenim članovima značajno doprinosi kvaliteti liječenja i smanjenu rizika od pojave komplikacija.

Šećerna bolest je učestala kronična bolest današnjice. Promijenite svoje životne navike, posvetite više vremena tjelesnoj aktivnosti, educirajte se o mogućim načinima prevencije i liječenja šećerne bolesti te budite podrška oboljelima. Zajedno možemo značajno doprinijeti očuvanju kvalitete života oboljelih i smanjenju učestalosti ove bolesti!