Republiku Hrvatsku su na današnji dan 1992. godine priznale sve članice tadašnje Europske zajednice: Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.

Priznanje su i prije navedenog datuma uputile Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija i Estonija, koje u to vrijeme ni same nisu još bile međunarodno priznate.  Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a. Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavili su Sveta Stolica 13. siječnja 1992. i San Marino 14. siječnja 1992. Priznanje Europske zajednice potaknulo je i niz drugih država te su do kraja siječnja 1992. godine Republiku Hrvatsku priznale ukupno 44 države.  Istoga datuma, ali šest godina kasnije,  1998. godine Republika Hrvatska je okončala i mirnu reintegraciju u ratu okupiranog hrvatskog Podunavlja.

„Republiku Hrvatsku je 15. siječnja 1992. godine, kao samostalnu i suverenu državu priznalo svih dvanaest zemalja članica tadašnje Europske zajednice. Uz pravni značaj na razini međunarodnih odnosa, njihova je odluka jasno pokazala pravednost naše borbe za stvaranje i obranu samostalne i suverene države. Treba jasno reći da je taj povijesni trenutak bio rezultat neumorne diplomatske borbe, ali još više od toga – hrabrosti i odlučnosti branitelja na bojištima diljem Hrvatske.

Ratovi i sukobi koji posljednjih godina potresaju svijet podsjećaju nas na važnost poštovanja i solidarnosti među narodima. U vrijeme kad ponovno svjedočimo kako se mir i sloboda ne smiju uzimati zdravo za gotovo, s posebnim pijetetom i zahvalnošću prisjećamo se svih koji su svoje živote položili za domovinu Hrvatsku. Njihova žrtva obvezuje nas ne samo na očuvanje naših temeljnih vrijednosti, već i na izgradnju bolje i pravednije budućnosti za sve naše građane.

Neka nam ovaj dan bude podsjetnik na vrijednosti slobode, pravde i zajedništva, te poticaj da se, u vremenu prepunom izazova, zalažemo za mir, dijalog i međusobno razumijevanje – kako u našoj domovini, tako i u čitavom svijetu“, poručio je ovom prilikom župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar te dodatno naglasio važnost mirne reintegracije kojom je, bez dodatnih žrtava, u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeno i okupirano hrvatsko Podunavlje.