Samo 24 posto nezaposlenih osoba u Hrvatskoj prima naknadu za nezaposlenost. Kako su i ranije upozoravali stručnjaci s Ekonomskog instituta u Zagrebu, država smo s najstrožim kriterijima za ostvarivanje prava na novčanu naknadu tijekom nezaposlenosti, pa je Vlada "omekšala" propis. Promjene Zakona o tržištu rada stupile su na snagu prvog dana ove godine i predviđaju jednostavniji put do naknade, kao i njeno povećanje za nove korisnike, piše 24sata.

Tijekom prvih 90 dana nezaposlenosti naknada ostaje ista - 60 posto utvrđene osnovice, pri čemu ne može prelaziti 70 posto prosječne plaće kod pravne osobe u Hrvatskoj. Povećala se naknada za razdoblje od 91. do 180. dana nezaposlenosti - sad iznosi 35, a ne više 30 posto osnovice, no ne može prelaziti 40 posto prosječne hrvatske plaće. Od 181. dana nezaposlenosti naknada se opet vraća na 30 posto osnovice i iznosi najviše 35 posto prosječne plaće. Osnovicu po kojoj se naknada za nezaposlenu sobu utvrđuje čini prosjek njene bruto plaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, odnosno službe. Trenutačno je najviši iznos novčane naknade 916 eura mjesečno za prvih 90 dana, 523 eura za razdoblje od 91. do 180. dana korištenja te 458 eura za preostalo vrijeme korištenja. Najniži iznos novčane naknade ovisi o minimalnoj plaći - ako je netko prije nezaposlenosti radio u punom radnom vremenu, novčana naknada mu ne može biti niža od 50 posto minimalne plaće, odnosno ne smije biti niža od 400 eura.

Trajanje novčane naknade ovisi o stažu - ako je netko radio najmanje devet mjeseci do dvije godine, primat će je tri mjeseca, a onima koji su radili, primjerice, dulje od 25 godina, naknada će stizati 450 dana. Uvjet je, svima, najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca, osim za mlađe od 30 godina. Novost je da oni moraju imati najmanje šest mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca, dosad je to bilo devet.

Pojednostavljuju se neki uvjeti za naknadu: više se ne traže podaci iz Registra osiguranika o tome da osoba ne ostvaruje mjesečne prihode te da ne obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje, više nije nužno da nezaposlena osoba nije upravitelj zadruge, predsjednik, član uprave, izvršni direktor trgovačkog društva ili likvidator. Promijenilo se još nešto - ako netko prima inkluzivni dodatak, to ne utječe na puni iznos naknade. I strani radnici mogu primati naknadu ako su ostali bez posla, najdulje do isteka privremenog boravka.

HZZ napominje da korisnici prava koji su izmjenama zakona prava ostvarili prema prijašnjim propisima, ista prava ostvaruju u istom opsegu sve do njihova prestanka - njima se naknada neće mijenjati, piše 24sata.