Stručnjak za nuklearnu energiju Tonči Tadić komentirao je za tportal odluku vodstva Nuklearne elektrane Krško da ona preventivno prestane s radom. U četvrtak je objavljeno da je otkriveno povećano ispuštanje primarnog sustava unutar zaštitne zgrade elektrane

Tadić ističe da NE Krško izuzetno savjesno vodi slovensko-hrvatski tim, što, ističe, pokazuje i ovaj događaj.

'Druge nuklearke bi prilikom ovakvog curenja normalno nastavile s radom. Znači, tu nema nikakve drame. Radi se o manjem problemu. Oni su odlučili stati s radom jer izuzetno savjesno postupaju. Krško, što se mora stalno podsjećati, oko reaktora ima armirano-betonski i čelični kontejnment iz kojeg ništa živo ne može iscuriti', rekao je Tadić. Objasnio je da je 'primarni sustav' ustvari voda pod tlakom koja hladi sam reaktor. Njezino curenje, naglašava, nije povezano sa starošću nuklearke, a koja prolazi kroz redovne i rigorozne remonte.

Isto ističu slovenski nuklearni stručnjaci. Leon Cizelj, pročelnik Odjela za reaktorsku tehnologiju ljubljanskog Instituta 'Jožef Stefan', izjavio je za tamošnje medije da nije riječ o opasnom događaju.

'Elektranama se to u deset, petnaest godina može dogoditi jednom ili dvaput godišnje. To nije čest, niti opasan kvar. Niti jedna tehnologija nije savršena. Zato postoje metode da se to otkrije i na vrijeme reagira', ustvrdio je Cizelj, usporedivši događaj u NE Krško s puknutom gumom na automobilu.

'Dogodi se da se guma ispuše. Ali većina automobila ima alarme koji upozoravaju vozača i on može na vrijeme djelovati', objasnio je Cizelj.

Koliko će popravak Krškog trajati, ovisi o mjestu samog kvara. Ako se nalazi u vrućem dijelu postrojenja, u kojem temperature iznose i do 300 Celzijevih stupnjeva, prvo će se sve morati rashladiti, što može trajati dan ili dva. Ali ako je na nekom od cjevovoda za uzorkovanje vode ili sličnome, onda će sve ići puno brže, procijenio je Cizelj. Generalni direktor GEN energije, tvrtke koja upravlja elektranom, Dejan Paravan izjavio je da je u Krškom otkriven manji problem koji, prema sigurnosnom protokolu, traži gašenje, piše tportal.

'To je standardna procedura. Nitko se ne treba brinuti. Od zadnjeg remonta nuklearna elektrana radi punom snagom, pa može doći i do takvih komplikacija', naglasio je Paravan.

Nuklearna elektrana Krško u suvlasništvu je Hrvatske elektroprivrede i slovenske GEN energije. Puštena je u rad 1983., a prosječno godišnje proizvodi oko 5,6 milijardi kilovatsati električne energije te se ona u jednakim omjerima dijeli između Hrvatske i Slovenije.

Početkom godine slovensko ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja izdalo je okolišnu suglasnost za produljenje rada nuklearke do 2043. godine. Osim okolišne suglasnosti, uvjet za produljenje rada Krškog bio je uspješan završetak modernizacije i povećanja sigurnosti. Investicija je bila vrijedna 370 milijuna eura, a sredstva su u jednakim iznosima osigurali HEP i GEN energija, piše tportal.