Foto: Ilustracija 

Toplinski valovi, oluje i poplave sve učestaliji – znanstvenici upozoravaju na hitno smanjenje emisija stakleničkih plinova

Ekstremni vremenski uvjeti – od nesnosnih vrućina i dugotrajnih suša do olujnih nevremena i razornih poplava – posljednjih godina ubrzano se intenziviraju diljem svijeta. Ni Hrvatska nije izuzetak. Sve češći i dugotrajniji toplinski valovi, uz iznenadne oluje i tuču, ostavljaju ozbiljne posljedice na poljoprivredu, infrastrukturu i zdravlje građana.

Prošla godina bila je potvrda zabrinjavajućeg trenda: Europa je doživjela najrasprostranjenije poplave od 2013., s više od 335 poginulih i 18 milijardi eura materijalne štete. Istodobno, Hrvatska je bilježi najtoplije godine, prenosi Zagreb.info. 

Rekordi u Hrvatskoj: sve toplije i nestabilnije

Tijekom ljeta 2024. toplinski valovi postali su gotovo svakodnevica, a nagle promjene vremena sve učestalije. Krajem lipnja i početkom srpnja snažna grmljavinska nevremena pogodila su dijelove zemlje, donoseći tuču promjera većeg od 5 cm. Sličan trend nastavlja se i 2025. godine – samo u Zagrebu i Slavonskom Brodu zabilježeni su novi temperaturni rekordi.

Prema meteorološkim prognozama, ljeto 2025. bit će toplije i suše od prosjeka, osobito na jugu i obali. Istočna i središnja Hrvatska suočit će se s nestabilnijim vremenskim uvjetima, uključujući mogućnost izraženijih oluja.

Zabrinutost raste i na globalnoj razini. Skupina od više od 60 vodećih klimatologa upozorava da bi svijet, uz trenutne razine emisija CO₂, već do 2028. mogao premašiti simboličnu granicu zagrijavanja od 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Iako se gotovo 200 zemalja u Parizu 2015. obvezalo ograničiti globalno zagrijavanje ispod tog praga, emisije stakleničkih plinova ne jenjavaju. Spaljivanje fosilnih goriva i krčenje šuma i dalje su u porastu, upozorava BBC. Profesor Piers Forster sa Sveučilišta u Leedsu poručuje: “Sve se kreće u pogrešnom smjeru. Svjedočimo neviđenim promjenama i ubrzanom porastu razine mora.”

Alarmantne brojke i klimatske posljedice

Trenutna stopa zagrijavanja iznosi oko 0,27 °C po desetljeću – brže nego ikad u poznatoj povijesti planeta. Nastave li se ovakvi trendovi, prag od 1,5 °C mogao bi biti dosegnut već do 2030. godine. To bi značilo dodatno povećanje broja vremenskih ekstrema – od suša i požara do poplava i oluja.

Posebno je zabrinjavajuće što se stopa globalnog porasta razine mora udvostručila od 1990-ih, čime milijuni ljudi u priobalnim područjima dolaze pod sve veći rizik.

Klimatske promjene snažno djeluju i na druge dijelove svijeta. Nedavna studija pokazuje da su tzv. najsnažnije sjeveroistočne oluje koje pogađaju istočnu obalu SAD-a postale intenzivnije. Te oluje, nastale kontrastom između arktičkog i atlantskog zraka, donose razorne posljedice – od obilnih snježnih padalina do masovnih prekida opskrbe električnom energijom.

Primjerice, “oluja stoljeća” iz 1993. donijela je vjetrove jačine preko 160 km/h i više od 150 cm snijega, odnoseći više od 200 života. “Snježni armagedon” 2010. usmrtio je 41 osobu. Prema novim znanstvenim projekcijama, sljedeća ovakva oluja mogla bi biti još razornija, piše CNN.

Još nije kasno – ali ključno desetljeće je sada

Unatoč sumornim pokazateljima, postoji i tračak nade. Znanstvenici ističu da se rast emisija donekle usporava zahvaljujući razvoju čistih tehnologija. Ipak, upozoravaju da su “brza i stroga” smanjenja emisija ključna kako bi se izbjegli najgori scenariji.

Svaki dodatni stupanj zagrijavanja znači veće štete, više oluja, brže otapanje leda i više izbjeglica. Smanjenje emisija tijekom idućeg desetljeća može značajno usporiti zagrijavanje planeta – no djelovati treba odmah.