Mnoge zagorske obitelji koje traže izvor dodatne zarade mogle bi ga naći u novoj poljoprivrednoj kulturi koja se pokazala idealnom za naše klimatske uvjete, a koja do sada u našim krajevima i nije bila toliko poznata. Riječ je o islandskoj maslini (lat. Olea Islandiacus), koja je čak i na tom domicilnom hladnom sjevernoeuropskom otoku prije petnaestak godina gotovo nestala. Ipak, kako je riječ o tisućljetnoj, tradicionalnoj islandskoj poljoprivrednoj kulturi, tamošnje  državne vlasti uvidjele su njen veliki potencijal, te su izdašnim subvencijama i državnim poticajima ponovno potaknule masovnu proizvodnju sadnica.

Osim od prodaja sadnica, mnogi Islanđani počeli su već zarađivati i značajne iznose od prodaje maslinovog ulja, obzirom da je hladno ulje islandskih maslina vrhunske kvalitete i u svijetu vrlo cijenjeno i skupo. U maloprodaji, tako, boca od 0,375 litara hladnog islandskog maslinovog ulja dostiže prosječnu cijenu od tridesetak eura (cca 225 kuna), dok se u rinfuzi prodaje za oko 60 eura po litri (cca 450 kuna).

I sve bi to vjerojatno ostalo samo na još jednoj lijepoj i uspješnoj islandskoj priči da zagorska snaha Unnur Horvatec nije svog supruga, svekra i svekrvu prije nekoliko godina nagovorila da na svom zapuštenom poljoprivrednom imanju u Kozjaku kod Svetog Križa Začretja ne zasade nekoliko islandskih maslina. Kako su brzo napredovale i odlično rasle u zagorskim klimatskim uvjetima, Unnur i njena zagorska obitelj odlučili su se na ozbiljnu proizvodnju maslinovog ulja te zasadili oko 5 tisuća islandskih maslina.

-Muž i njegovi roditelji su mi se prvo smijali, a onda nećkali, jer za njih je maslina i maslinovo ulje bio pojam koji se veže samo uz Dalmaciju, Istru i mediteranske zemlje. Doduše, istina je da je u posljednjih sedamdesetak godina islandska maslina gotovo nestala i da današnje generacije nisu ni čule za nju, jer se sve manje mladih Islanđana željelo baviti poljoprivredom pa su maslinici masovno zapuštani. Isto vam je sad u Zagorju s vinogradima. Mnogi mladi su zaposleni, nemaju vremena i ne žele se time baviti. No, ja sam ih nagovorila i mi smo masline posadili i već prošle godine napravili smo svoje prvo ulje. Kad su to kušali i vidjeli naši susjedi i prijatelji, koji su nam se isprva čudili i rugali, i kad su vidjeli da smo sadnice kupili po 1,2 eura komad, a sad prodajemo litru ulja za 50 eura, sad su još dvije obitelji krenule u taj posao. Jedna je obitelj nedaleko Krapine zasadila 3000, a druga u Desiniću oko 2200 islandskih maslina – ispričala nam je Unnur.

Kako nam je pojasnila, jedno stablo islandske masline u prosjeku rodi između 20 i 25 kilograma maslina, od čega se dobije oko 4 do 5 litara hladnog islandskog maslinovog ulja. Preračunato u kune, na 5000 tisuća maslina, godišnji prihod iznosi preko 7 milijuna kuna, tako da se već u prvoj godini vrate sve investicije, a za daljnju proizvodnju potrebno je nešto znanja i puno rada. Ove tri zagorske obitelji već su dogovorile zajedničku investiciju u izgradnju mini uljare, a razmišljaju i o zajedničkom brendiranju i izlasku na svjetsko tržište.