Foto: Ilustracija

Od 14. lipnja na snagu stupaju nova pravila za označavanje mliječnih proizvoda u Njemačkoj, državi u kojoj živi oko 500 000 Hrvata, kojima se uvode stroži i preciznije definirani kriteriji za korištenje pojmova poput „bez laktoze“ i „svježe“. Dosadašnja praksa, u kojoj su se potrošači uglavnom morali oslanjati na deklaracije proizvođača, uskoro odlazi u prošlost. Kako se navodi, kupci koji na pakiranjima mlijeka i drugih mliječnih proizvoda vide oznake poput „bez laktoze“ ili „svježe“ do sada nisu imali jasno zakonski definirane standarde za te pojmove. To se sada mijenja.

Promjene dolaze u okviru nove Uredbe o kvaliteti mliječnih proizvoda (MilchPQV), koja stupa na snagu 14. lipnja 2026. godine. Nova uredba objedinjuje dosadašnje propise koji su se odnosili na mlijeko, sir, maslac i druge mliječne proizvode, a uvodi i jedinstvena pravila koja se tiču: sastava proizvoda, kvalitete i označavanja na ambalaži, piše Fenix Magazin.

Cilj je standardizacija i veća jasnoća za potrošače. Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na osobe s intolerancijom na laktozu. Ubuduće će se proizvod moći označiti kao „bez laktoze“ samo ako sadrži manje od 0,1 grama laktoze na 100 grama ili 100 mililitara proizvoda. Taj će podatak morati biti jasno istaknut na ambalaži. Dosad nije postojao obvezujući zakonski prag, što je, kako se navodi, moglo predstavljati problem osobama koje su posebno osjetljive na laktozu.

Promjene se odnose i na oznaku „svježe“, koja će ubuduće biti strogo regulirana. Taj će se naziv moći koristiti samo za proizvode koji: nisu bili podvrgnuti intenzivnoj toplinskoj obradi ili imaju ograničen rok trajanja. Stručnjakinja za prehranu Daniela Krehl iz Bavarskog centra za zaštitu potrošača pojašnjava dodatne kriterije: Toplinski obrađeno mlijeko moći će se reklamirati kao „svježe“ samo ako se čuva na temperaturi do 8 stupnjeva Celzija i ima rok trajanja najviše tri tjedna.

Od sredine lipnja izrazi poput „pasterizirano“ i „visokotemperaturno obrađeno“ bit će strogo vezani uz točno definirane proizvodne procese. To znači da se ti pojmovi više neće moći koristiti proizvoljno, već isključivo prema jasno propisanim standardima. Proizvođači će također morati jasno naznačiti ako proizvod ne sadrži isključivo kravlje mlijeko, primjerice ako su mu dodani sastojci ovčjeg ili kozjeg mlijeka. Isto vrijedi i za proizvode koji sadrže biljne sastojke koji djelomično zamjenjuju mlijeko.

Cilj ovih mjera je spriječiti zavaravajuće pakiranje i omogućiti kupcima da točno znaju što kupuju. Nova uredba donosi i pravila koja se odnose na dodavanje vitamina i minerala u mliječne proizvode. Time se želi ograničiti pretjerano ili neutemeljeno isticanje zdravstvenih tvrdnji na ambalaži, osobito kod proizvoda poput proteinskih jogurta i obogaćenog mlijeka.

Kako se navodi u novim pravilima, potrošači bi trebali dobiti znatno transparentnije informacije o sastavu i kvaliteti mliječnih proizvoda koje kupuju. Od 14. lipnja 2026. godine, oznake na mliječnim proizvodima u Njemačkoj više neće biti samo marketinški pojmovi, nego zakonski definirani standardi koji moraju odgovarati stvarnom sastavu proizvoda