Europska unija (EU) od nedjelje, 12. listopada, uvodi Sustav ulaska/izlaska (Entry/Exit System – EES), digitalni alat koji će zamijeniti pečate u putovnicama biometrijskim podacima – otiscima prstiju i fotografijama lica. Cilj sustava, poručuju iz Bruxellesa, jest učinkovitija kontrola granica, borba protiv nezakonitih migracija i praćenje boravka stranaca u schengenskom prostoru, piše Deutsche Welle (DW), a prenosi Net.hr. 

EES se odnosi na sve državljane trećih zemalja koji u EU borave do 90 dana, uključujući i građane zapadnog Balkana. Prilikom prvog prelaska granice bit će im uzeti biometrijski podaci, a nakon toga će se provjera vršiti putem baze podataka.

"Kontrola umjesto povjerenja"

Psiholog i politički analitičar iz Sarajeva Ibrahim Prohić smatra da se uvođenje EES-a ne smije promatrati izolirano, nego u kontekstu globalnih trendova i "sve šire kontrole i ograničavanja sloboda“.

"Svaki propis treba sagledati u kontekstu“, kaže Prohić. "Na strateškoj razini već godinama svjedočimo jačanju desnice i populista koji kroz politiku sigurnosti zapravo grade mehanizme kontrole građana. To vodi apsolutizaciji nadzora i sužavanju sloboda". 

Prema njegovim riječima, nova granična pravila samo su jedan od alata tog procesa. "Ideološki cilj takvog pristupa jest da se ljudi naviknu na to da su stalno praćeni. Kada živite u strahu, lakše vas je kontrolirati. Gubite samopouzdanje, snižavate razinu ambicija i zadovoljni ste s manje“, dodaje Prohić.

"Mentalni" Berlinski zid

Prohić podsjeća da se kroz različite politike – od digitalnog nadzora do kontrole novčanih tokova – stvaraju nove forme ovisnosti i podložnosti. "Novi sustav granica uklapa se u istu logiku: potpuna vidljivost, ali i potpuna ranjivost građana.“

Upozorava i na simboličnu dimenziju uvođenja EES-a za zemlje poput Bosne i Hercegovine: "Prva implicitna poruka jest da su građani ovog područja građani drugog reda. Kolokvijalno rečeno – moraju se ‘izuti’ kad ulaze u EU. Podaci koje će o sebi davati ‘dobrovoljno’, ako žele ući u to ‘carstvo’, mogu se zloupotrijebiti – što predstavlja i napad na privatnost.“

U analizi za DW, Prohić naglašava da novi sustav nije samo tehničko pitanje sigurnosti, već i psihološka granica koja učvršćuje postojeće nejednakosti. "Ovo je neka vrsta mentalnog Berlinskog zida. Diskriminacija je postala sofisticiranija, ali suštinski ostaje ista – ograničava pristup, povjerenje i dostojanstvo onih koji su ‘izvan’". 

Reakcije građana: između razumijevanja i otpora

D.R. (Mostar) vjeruje da će u početku biti gužvi na granicama, ali da bi novi sustav dugoročno mogao skratiti čekanja: "To će sigurno olakšati ljudima koji svakodnevno zbog posla putuju u Hrvatsku, primjerice na relaciji Trebinje–Dubrovnik". 

Drugačije misli D.D. (Istočno Sarajevo), koja strahuje da će EES stvoriti nove barijere: „Ovo je dodatna administrativna prepreka koja će pogoršati kretanje ljudi i roba. Kao da nam se poručuje da nismo poželjni. Jasno je da su sigurnosne mjere potrebne, ali Europa bi trebala tražiti načine povezivanja, a ne produbljivanja podjela". 

Sličan ton ima i M.M. (Sarajevo), koji ističe simboličnu težinu novih procedura: "EES ima snažnu poruku – da nismo dio tog kluba. EU se sve više zatvara, a dodatne kontrole i procedure samo naglašavaju tu granicu. To može usporiti i poslovanje, osobito tvrtkama iz regije koje već rade u otežanim uvjetima". 

Tehnologija, sigurnost i povjerenje

Ipak, dio građana u EES-u vidi i poticaj za domaće reforme. M.D. (Sarajevo) smatra da nove procedure ne treba tumačiti kao poruku isključenosti: "Ne mislim da nam EU ovim poručuje da nismo dobrodošli. Više je to podsjetnik da moramo sami raditi na približavanju. Ako želimo biti dio Unije, na izborima trebamo birati ljude koji će doista provoditi reforme.“

EES, zajedno s planiranim sustavom ETIAS za elektroničko odobrenje putovanja, koji stupa na snagu iduće godine, dio je šire strategije digitalizacije europskih granica. Državljani zemalja izvan Europske unije tada će morati ispuniti internetski obrazac, platiti 20 eura i čekati elektroničku dozvolu za ulazak u schengenski prostor.

Europska komisija tvrdi da se radi o "neinvazivnim“ mjerama koje povećavaju sigurnost i ubrzavaju prelazak granica. No kritičari ističu da digitalizacija granica ne rješava suštinske političke probleme – nepovjerenje i nejednakost.

Na kraju, kako navode sugovornici DW-a iz BiH, EES predstavlja mnogo više od tehničkog rješenja – on otvara i pitanja granice između sigurnosti i slobode, između povjerenja i kontrole, zaključuje DW.