Ljetno računanje vremena stvoreno je kako bi se dan mogao što dulje iskoristiti, a na tu ideju prvi je došao Benjamin Franklin. Ona je usvojena u vrijeme Prvog svjetskog rata.

Kazaljke su se noćas u tri sata pomaknule za jedan sat unatrag. To se kod nas zove zimsko računanje vremena, a riječ je o dobu u kojem Sunce ranije izlazi, ali i ranije zalazi, zbog čega će dani imati više svjetla u jutarnjim i manje svjetla u popodnevnim satima. Konkretno, Sunce je u Zagrebu prije pomicanja sata izašlo u 7.25, a zašlo u 17.55 sati. Nakon pomicanja, izlazit će u 6.27, a zaći u 16.53.

Prema novom zakonu od prošle godine, s promjenom sata više nema obaveze paljenja svjetala na automobilima. Novi zakon paljenje i gašenje svjetala regulira u datumskom razdoblju od 1. studenog do 31. ožujka, a ne po promjenama zimskog i ljetnog računanja vremena.

Pomicanje sata zapravo je izbor svake države jer ne postoji nikakav zakon koji govori da se sat mora micati. Trenutno većina europskih zemalja i skoro cijela Sjeverna Amerika pomiču sat dva puta godišnje, a ostatak svijeta odrekao se pomicanja sata ili to nikad nisu niti radili. No zašto uopće pomičemo sat? Ljetno računanje vremena stvoreno je kako bi se moglo bolje iskoristiti duge ljetne dane, a prvi je na tu ideju 1784. došao Benjamin Franklin, američki političar i izumitelj, piše 24 sata.