Vedran Pavlek, bivši direktor Hrvatskog skijaškog saveza, za kojim je izdana tjeralica, još uvijek nije pronađen, kako doznaje Dnevnik Nove TV. Nakon što je iz Turske prešao u Kazahstan, Pavleku se gubi svaki trag, a istražitelji su sve uvjereniji da je napustio i tu državu.

U Hrvatskoj ga čeka istražni zatvor, a za njim su raspisani Europski uhidbeni nalog i međunarodna tjeralica. Interpol je upozorio i Tursku, gdje se čekala sudska odluka za Pavlekovo uhićenje, no on je prije toga napustio Istanbul. Odvjetnik Damir Primorac objasnio je da se u situacijama gdje je pokrenut kazneni postupak, ili se naslućuje njegovo pokretanje, osumnjičeni često odlučuju za države izvan Europske unije kako bi odugovlačili izručenje, jer je taj postupak složeniji i sporiji.

Primorac je dodao da bi se, u slučaju Pavlekovog dobrovoljnog povratka, morala primijeniti standardna procedura, što bi značilo istražni zatvor u Remetincu. Postoji i mogućnost taktiziranja, poznata iz ranijih slučajeva, gdje se čeka ispitivanje svih svjedoka, čime bi otpao jedan od razloga za istražni zatvor – opasnost od utjecaja na svjedoke. Krajem ožujka, sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu, na prijedlog USKOK-a, odredio je jednomjesečni istražni zatvor za Pavleka i još četvero od ukupno šest osumnjičenih za pronevjeru gotovo 30 milijuna eura iz Hrvatskog skijaškog saveza (HSS).

Na sudu je potvrđeno da je Pavleku istražni zatvor određen zbog opasnosti od bijega, opasnosti od utjecaja na svjedoke te opasnosti od ponavljanja kaznenog djela. Osim Pavleka, istražni zatvor određen je i Damiru Raosu, bivšem glavnom tajniku HSS-a, Boženi Meić Hrvoj, direktorici računovodstvene tvrtke koja je surađivala s HSS-om, slovačkoj državljanki Martini Strezenicki te Georgu Mauseru, austrijskom i lihtenštajnskom državljaninu koji je nedostupan hrvatskom pravosuđu. USKOK je ranije izvijestio da nije zatražio pritvor za Nenada Erora, bivšeg glasnogovornika HSS-a, koji je nakon ispitivanja pušten da se brani sa slobode.

Nakon pokretanja istrage, tužiteljstvo i policija objavili su da sumnjiče šestoricu za pronevjeru gotovo 30 milijuna eura iz HSS-a, od čega je trećina završila na Pavlekovim inozemnim računima. Ne navodeći imena okrivljenika, USKOK i policija su priopćili da sumnjaju kako je Pavlek, kao direktor HSS-a, od 2014. do veljače 2026., uspostavio zločinačko udruženje. U to udruženje povezao je ostalih šestero osumnjičenika, jednog preminulog muškarca te druge, zasad nepoznate osobe koje su stvarno vodile poslovanje više tvrtki.

Prema navodima USKOK-a, Pavlek je ustrojio zločinačko udruženje koje je djelovalo preko tvrtki u Zagrebu, Austriji, Lihtenštajnu, Monaku, Španjolskoj, Rusiji, Mađarskoj, Švicarskoj, Srbiji, San Marinu, Slovačkoj i Italiji. Kao vlasnik monegaške i španjolske tvrtke, povezao je i tvrtku preminule osobe iz Svetog Kristofora i Nevisa. USKOK i policija precizirali su da je Pavlek najprije s preminulim muškarcem, a potom, nakon njegove smrti, s Georgom Mauserom i Martinom Strezenicki, dogovorio da njihove tvrtke sklope fiktivne ugovore s HSS-om za usluge koje nikada neće biti izvršene.

Na temelju tih ugovora, HSS-u su ispostavljani računi za nepostojeće usluge. Također se sumnja da je Pavlek dogovorio s zasad nepoznatim osobama, koje stvarno upravljaju poslovanjem većeg broja tvrtki, da one bez ikakvih ugovora ispostavljaju HSS-u račune za usluge koje nikada nisu izvršene. HSS je te račune plaćao, a novac je potom izvlačen iz tih tvrtki. Za Damira Raosa se sumnja da je u ime HSS-a potpisivao ugovore o fiktivnim uslugama. Nakon što su računi ispostavljeni, Božena Meić Hrvoj je kreirala naloge za plaćanje, koje su potom autorizirali Pavlek i Raos. Na taj je način s računa HSS-a neosnovano isplaćeno najmanje 29.895.815 eura. Više od polovice tog iznosa prebačeno je na račune pod kontrolom preminulog muškarca, a nakon njegove smrti na račune Mausera i Strezenicki.

Oni su potom oko 10,5 milijuna eura proslijedili na račune Pavlekove tvrtke, otvorene u bankama u Austriji i Monaku. Prema sumnjama tužiteljstva i policije, Pavlek je oko 1,9 milijuna eura tog novca posudio svojoj drugoj tvrtki za izgradnju vile na Ibizi. Ostatak novca trošio je, između ostalog, na estetske operacije žena, hotelski smještaj u više zemalja i kupnju luksuzne robe. Sumnja se i da je Pavlek podizao novac u gotovini. Odgovorne osobe ostalih tvrtki zadržavale su oko 10 posto uplata od HSS-a, dok su ostatak podizale u gotovini i predavale osobi koju je odredio Pavlek. Na taj je način Nenad Eror u više navrata, od 2019. do siječnja 2026., putovao u inozemstvo gdje je preuzeo gotovo 11 milijuna eura, koje je potom, bez evidentiranja i prijavljivanja, unosio u Hrvatsku.

Policija i tužiteljstvo navode da je Eror novac predavao Raosu, nakon čega su Pavlek i Raos, zajedno s Boženom Meić Hrvoj, dio zadržavali za sebe, a ostatak predali raznim osobama povezanim s HSS-om.