Ustavni sud zaključio je da referendumska pitanja iz dviju Mostovih inicijativa o ukidanju covid-potvrda i "stožerokracije" nisu u skladu s Ustavom. Stoga o predloženim referendumskim pitanjima nije dopušteno raspisivanje referenduma, piše indeks.hr

Odluka o prvom pitanju donesena je s tri glasa protiv, dok je protiv odluke o drugom pitanju bio jedan član Ustavnog suda.

"Ustavni sud utvrdio je da nije u skladu s Ustavom referendumsko pitanje predloženo u zahtjevu organizacijskog odbora građanske inicijative Odlučujmo zajedno! za raspisivanje referenduma o prijedlogu dopune članka 17. stavka 1. Ustava. Stoga o predloženom referendumskom pitanju nije dopušteno raspisivanje referenduma", priopćio je Ustavni sud.

Isti zaključak Ustavni je sud donio i u vezi sa zahtjevom organizacijskog odbora građanske inicijative "Dosta je stožerokracije" za raspisivanje referenduma o prijedlogu izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović novinarima je izjavio da će odluke, zajedno s izdvojenim mišljenjima, biti dostupne nakon isteka roka za izradu izdvojenih mišljenja sudaca.

Obrazloženje

Ustavni sud u priopćenju pojašnjava da iz zahtjeva u prvom slučaju proizlazi da je stajalište svih građana koji su svojim potpisom zatražili raspisivanje ustavnog referenduma da se jedino dopunom Ustava može zajamčiti da će ubuduće u stanju epidemije odnosno pandemije o ograničenju sloboda i prava Hrvatski sabor morati odlučivati dvotrećinskom većinom.

"Osim navedene, nije predložena nijedna druga izmjena i/ili dopuna navedenog članka Ustava. Dakle, istodobno nije predložena promjena prema kojoj bi u situaciji predloženoj zahtjevom Organizacijskog odbora, kao i u svim ostalim situacijama iz članka 17. stavka 1. Ustava, morao odlučivati isključivo Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom."

"Organizacijski odbor selektivno pristupio predloženoj izmjeni Ustava"

Ustavni sud utvrdio je da je organizacijski odbor selektivno pristupio predloženoj izmjeni članka 17. Ustava, tumačeći je zasebno i mehanički neovisno o svim ostalim Ustavom zaštićenim vrijednostima.

Stoga je zaključio da predloženo referendumsko pitanje nije u skladu s ustavnim vrednotama, a osobito vladavinom prava kao jednom od najviših vrednota i temeljem za tumačenje Ustava, jer ne udovoljava zahtjevu razumne svrhovitosti i učinkovitosti referenduma.

U drugom slučaju Ustavni sud ističe da iz obrazloženja organizacijskog odbora proizlazi da je zahtjev usmjeren na donošenje zakona kojim bi se izmijenio Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti na način da bi umjesto Stožera civilne zaštite o primjeni sigurnosnih mjera odlučivao Hrvatski sabor, ako se tim mjerama ograničavaju prava i slobode zajamčene Ustavom.

Prijelaznim i završnim odredbama dopune Zakona predlaže se da bi odluke Stožera civilne zaštite koje su na snazi vlada RH bila dužna podnijeti Hrvatskom saboru na potvrdu u roku od 30 dana. Te bi odredbe prestale važiti ako ih u tom roku vlada ne bi podnijela na potvrdu Hrvatskom saboru ili ako ih on ne bi potvrdio, izuzev odluke o tzv. covid-potvrdama u javnom sektoru koja bi prestala važiti 30. dana od dana stupanja zakona na snagu.

"Prijedlog zadire u strukturalna obilježja hrvatske ustavne države"

Polazeći od naprijed navedenih načelnih stajališta o diobi vlasti i vladavini prava, Ustavni sud utvrdio je da predložena zakonodavna izmjena, kojom se predlaže prenošenje odluka inherentnih izvršnoj vlasti u nadležnost zakonodavne vlasti, zadire u strukturalna obilježja hrvatske ustavne države i narušava Ustavom propisanu podjelu ovlasti i nadležnosti Hrvatskog sabora kao zakonodavnog tijela vlasti i Stožera civilne zaštite kao nedvojbeno tijela izvršne vlasti te je time suprotna Ustavu i vladavini prava kao jednoj od najviših vrednota.

Ustavni sud utvrdio je i da se, s obzirom na nužnost hitnog postupanja, ne može očekivati da mjere koje zahtijevaju brzu reakciju i koje su u suštini operativne naravi donosi Hrvatski sabor, i to dvotrećinskom većinom svih glasova.

Stoga je Ustavni sud ponovo istaknuo da je ustavnopravno neprihvatljivo da odluke koje su inherentne i koje po svojoj naravi pripadaju u domenu izvršne vlasti toj vlasti budu oduzete zakonom i prenesene u nadležnost zakonodavnoj vlasti.

Zaključno, Ustavni sud ponovno je istaknuo da je obveza Ustavnog suda da na temelju općih nadzornih ovlasti, polazeći od cjeline Ustava, ne dopusti održavanje referenduma kada utvrdi takvu formalnu i/ili materijalnu protuustavnost referendumskog pitanja ili tako tešku proceduralnu pogrešku, koje prijete narušavanjem strukturalnih obilježja hrvatske ustavne države, to jest njezina ustavnog identiteta, uključujući najviše vrednote ustavnog poretka.

Ustavni sud utvrdio je da se predloženo referendumsko pitanje suštinski odnosi na promjenu ustavnog modela odnosa između zakonodavne i izvršne vlasti, koji čini strukturalno obilježje hrvatske ustavne države, slijedom čega nije u skladu s vladavinom prava kao jednom od najviših ustavnih vrednota te pravnim sustavom kao cjelinom, piše indeks.hr.