Nakon sunčanog i (za posezonu u Zagorju) vrlo sadržajnog vikenda, u ponedjeljak ujutro, 60-tak putnika -istraživača krenulo je na dvodnevno studijsko putovanje i svojevrsni, produženi vikend u Međimurju. Od iznimno sadržajnog programa, od živopisnih prezentacija i brojnih primjera dobre prakse, izdvojit ćemo vrlo uspješne javne ustanove, autentične i inovativne gospodarske subjekte, OPG-e, ali i neponovljive edukatore i promotore koji se bave različitim segmentima ruralnog turizma. Upravo od njih, vrlo konkretne odgovore, direktnu i dobronamjernu razmjenu iskustava te vertikalno i horizontalno umrežavanje, najviše su očekivali njihovi partneri na projektu „Skrivena blaga ruralnog turizma“, načelnici općina, pročelnici - članovi LAG-a: „Zagorje-Sutla“, „Sava“, „Prigorje-Zagorje“ i „Zeleni bregi“.

Očekivano, ispunjeno!

Studijsko putovanje kojim je, uz suport dviju vrlo susretljivih vodičica: Dine i Natalije, koordinirala Jelena Berečić, voditeljica Regionalnog turističkog centra, iz sata u sat otkrivalo je vrlo zanimljiva prirodna i kulturna blaga donjeg i gornjeg Međimurja. Županija je to u kojoj se spajaju tri države, u kojoj se i na suhom uspješno pliva, jer ljudska ruka i neiscrpna volja, faktor su koji baš svaki detalj, svako dvorište, svaki proizvod, svaki skriveni kutak Drave čine zanimljivim, oku ugodnim i poželjnim.

Otkako je cijeli svijet pogodila pandemija, a klimatski uvjeti iz dana u dan sve snažnije utječu na kvalitetu života svega što diše i svih onih koji svojim (narušenim) zdravljem utječu na izolaciju i stagnaciju u razvoju svog okruženja, sve brojnije su potrage za dugoročnim rješenjima, za odgovorima koji nas mogu resetirati, regenerirati, revitalizirati i očuvati zdravlje naše planete.

Međimurci su svjesni neprocjenjive vrijednosti svog prostora i prirode

Međimurci ne moraju previše istraživati niti išta dokazivati. Oni već desetljećima manje atraktivnu alternativu okreću u svoju korist i kreiraju turistički proizvod po mjeri čovjeka novog (normalnog) doba. Oni stvaraju sinergiju na tržištu i svim svojim žiteljima daju odgovore na pitanja; zašto treba biti u turizmu, zašto turizam treba razvijati, zašto postoji Regionalni turistički centar te što on može napraviti da bi se neki njihovi ciljevi ostvarili. Međimurci su svjesni neprocjenjive vrijednosti svog prostora i prirode tako da je turizam samo dodana vrijednost onoga što oni sami po sebi dobro rade.

„Shvaćam da se sve ovo čini pomalo ludo u današnjem svijetu, zar ne? Ali razmislite na trenutak o svim onim stvarima na svijetu koje su ljudi smatrali ludima, a koje su uvedene samo nekoliko godina kasnije.“ (dr. Rudolf Steiner)

Centar dr. Rudolfa Steinera, priča o čovjeku koji mijenja svijet na bolje

Iako je na našoj prvoj zaustavnoj točci bilo spomenuto jako puno korisnih informacija o dr. Rudolfu Steineru, rođenom 1861. u Donjem Kraljevcu, na kraju ostaje najvažniji zaključak – bio je jedan od malobrojnih vizionara, jedan od onih koji drugačije percipiraju svijet. U taj svijet uvela nas je mr. sc. Dijana Posavec, dipl. ing. Vrlo vješto povezujući prošlost i sadašnjost, govorila je o EU Zelenom planu, o zdravom, živom tlu. Spomenula nam je Waldorfsku pedagogiju i trostruku prirodu čovjeka, naglasila je važnost postizanja ravnoteže u trima različitim načinima na koje se osoba odnosi prema svijetu – kroz fizičke aktivnosti, život emocija i područje mišljenja. Glava, srce i ruka jednako su važni za razvoj djeteta i predstavljaju osnove waldorfskog pristupa, stoga se umjetničkom i radnom odgoju poklanja jednaka pažnja kao i kognitivnom razvoju.

Mr. sc. Dijana Posavec, dipl. ing.

Hvala Bogu da smo zaostali pa još uvijek imamo plodno tlo – ono što tlu dajemo, priroda nam vraća

Centar dr. Rudolfa Steinera osnovan je 2007. godine, a danas isti upravlja i s rodnom kućom dr. Rudolfa Steinera. U vrijeme kada u arhitekturi uglavnom dominiraju ekonomija, tehničke mogućnosti i propisi, organska arhitektura teži cjelovitom pristupu koji također uključuje ekološke aspekte, kulturni smisao i duhovnost. Misija Centra je širenje znanja, iskustva i prakse dr. Rudolfa Steinera s naglaskom na biodinamičku poljoprivredu kao održivo rješenje za izazove zaštite okoliša, socijalne i prehrambene politike 21. stoljeća te senzibiliziranje i edukacija potrošača o vrijednosti i kvaliteti biodinamičke hrane! Principi i prakse biodinamike razvijeni su suradnjom mnogih poljoprivrednika, istraživača i znanstvenika ranih 1920.-ih, a 1924. godine R. Steiner organizirao je prvi tečaj eko proizvodnje. Sekcija za biodinamičku poljoprivredu u Goetheanumu uvrstila je Centar dr. Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca kao edukacijsku točku u svijetu biodinamike.

Biodinamički uzgoj omogućava da hrana u sebi ima VITALIS – životnu snagu. Čak 30% veću životnu snagu ima sjeme zakopano u zemlju u vrijeme 12 Svetih noći, od Badnjaka do Sveta tri kralja. U trenutku kada se sjeme iskopa, ono je zdravije i uspješnije raste.

Med dvemi vodami

Nakon Centra Rudolfa Steinera, put nas je odveo u mjesto Križovci. Ondje je nekadašnja stara škola dobila novo ruho i nove stanare - JU Međimurska priroda - za zaštitu prirode i interpretacijski centar „Med dvemi vodami“ (Mura i Drava). Centar je otvoren 2020. godine, a uz pomoć izvrsnih vodičica, vrhunskog dizajna, 3D tehnologije i izložaka u prirodnoj veličini, doživljaj ambijenta je višestruko bolji.

I francuska vina čuvaju se u bačvama od međimurskog hrasta

Puno govori činjenica da je Međimurje nekada bilo prekriveno s 23% šume, a danas ima tek 10%. Zanimljiv je i podatak da su se pragovi prve željezničke pruge u Hrvatskoj gradili od međimurskog hrasta Adama te da i danas neki Francuzi svoja vina čuvaju u bačvama od međimurskog hrasta. Čuli smo zanimljivu priču o lugaru Laciju, Ladislavu Husiću i njegovoj obitelji te o međimurskom bakalaru i terminatoru komaraca. Žamor u Centru utihnuo je na spomen zelene žabe i žabljih bataka, ali su mnogim našim LAG-ovcima potekle suze od smijeha kada su čuli da žaba krastača u vrijeme parenja ne skakuće, jer na leđima mora nositi svog partnera. Vodičica Mihaela svoje je izlaganje zaključila s rečenicom da su za podizanje opće svijesti o prirodnim blagodatima bitni ljudi koji stoje između projekata i investicija te sve karike u prirodnom hranidbenom lancu.

Rstoran Kneja u Malom Mihaljevcu

Nakon podosta informacija, došlo je vrijeme za ručak u restoranu „Kneja“ u Malom Mihaljevcu. Tek rijetki nisu uživali u krem juhi od gljiva s pinkicom bučinog ulja, no zato su gotovo svi došli na svoje uz pečenu patku u reduciranom umaku od šljive i meda, uz pohani svinjski odrezak i nekoliko zanimljivih priloga. Oni koji su probali, pohvalili su rakiju vilijamovku i međimursku gibanicu.

Od jabuke i loze, do posla života – izletište i vinarija Hažić

Oko 16h stigli smo u posjet Izletištu i vinariji Hažić. Izletište se nalazi na krajnjem sjeverozapadu Međimurja, između općine Sveti Martin na Muri i općine Štrigova, u naselju Jurovčak. U sklopu izletišta nalazi se i novootvoreni vinski kamp. Ondje nas je s dobro rashlađenim buteljama vina dočekala Tatjana, jedna od dviju kćeri supružnika Hažić. Uz njezina pojašnjenja i male tajne vrsnih vinara, degustirali smo Graševinu premium, suho vino, Chardonnay barrique, premium suho, Chardonnay classic, polusuho vino i Traminac mirisavi poluslatko vino. Uslijedila je i degustacija soka od jabuke te degustacija domaćih kruhića s bučinim uljem iz uljare Šenkovec.

Terme Sveti Martin – kraljevski san usred netaknute prirode

Nakon cjelodnevnog studijskog putovanja, došlo je vrijeme za odlazak na smještaj u Terme Sveti Martin, u Hotel Spa Golfer. Svoje slobodno vrijeme u Hotelu, neki su proveli uz bogatu ponudu zdravih i domaćih, tradicionalnih i lokalnih, međimurskih jela i namirnica, a drugi koristeći besplatni WiFi u cijelom Resortu. Obzirom da su u isto vrijeme u hotelu bili smješteni i igrači te vodstvo NK Osijek, bilo je i onih koji su razmišljali o ostanku u hotelu i praćenju nogometnih priprema sportaša, no… Na spomen Vinarije Štampar i vidikovca koji piše sasvim novu, ruralnu priču, požurili smo svaki u svoj bus.

Vinarija Štampar i vidikovac na Mađerkinom bregu

Vinska vizija koja na broju 2 u Svetom Urbanu i danas, sto godina poslije, živo kuca, samo je dio priče koju posjetiteljima nudi Vinarija Štampar. Poseban doživljaj degustacije vrhunskih vina, tradicije i inovativnosti, doživjet ćete na Mađerkinom bregu, prirodnom vidikovcu Međimurske županije. Do vidikovca treba koju minutu i pješačiti, no ukoliko se ondje zaputite s prijateljima ili poslovnim partnerima, svaki prijeđeni metar nadmorske visine nagradit će vas s boljim pogledom, s boljim bouquetom i boljom aromom vašeg zasluženog odmora.

Dan drugi – na farmi koza Opor

Nakon prvog, do posljednje minute ispunjenog dana studijskog putovanja, u Oporovcu, na Farmi koza Opor, s degustacijom specijaliteta od kozjeg sira, započeli smo drugi dan studijskog putovanja. Sinergija generacija, ljubav prema životinjama te svakodnevni rad i odricanje, ovo su obiteljsko imanje pretvorili u često odredište platežno moćnih kupaca i onih koji znaju da je zdravlje najskuplje kada ga čovjek izgubi. Ukoliko im dolazak najavite ranije, osim što ćete moći doživjeti frendly farmu s puno umiljatih koza, naučit ćete ponešto i o kozjem siru, mlijeku, jogurtu i vrlo zdravoj sirutki.

Spust po rijeci Dravi s načelnikom u kupaćim gaćama

Neki nisu ni primijetili kada smo stigli u općinu Sveta Marija, a drugi su već nestrpljivo gledali na sat, jer bilo je „pet do dvanaest“ za kratke upute vodiča, za ukrcavanje u čamce i pripreme za trosatni spust prema Donjoj Dubravi. I sada slijedi ono ključno pitanje, koji čamac odabrati. Gumeni, motorni, onaj u kojem si do koljena u vodi i veslaš cijelim putem ili onaj puno veći, koji kada se nasuka, puno teže pomakneš s mjesta. Nekolicina nas je odabrala najveći čamac, pa kud puklo da puklo i… Eto, gle čuda, s tim čamcem upravljao je, ni više ni manje već načelnik Općine Donja Dubrava, dipl. kriminolog, Marijan Varga. Nije prošlo puno i eto nam prvog brzaca, koji je, naravno, trebalo izbjeći. Naši dečki su se odmah primili posla, uhvatili svak svoje veslo i… Bože pomozi. I tako više puta. Jedna po jedna, ukupno tridesetak prepreka vrlo uspješno smo savladali, ali… Za svaki prijeđeni brzac, trebalo je i nazdraviti. Da se ne lažemo, već nakon sat vremena, nismo imali sa čime nazdraviti. Tada u pomoć stiže, Međimurac Ivo. Njega doduše nismo poveli za sobom, no… Još jednom mu od srca zahvaljujemo na okrijepi i nesebičnoj pomoći.

Plaža ljubavi i priča o Pozoju

Vozeći se duž rijeke Drave, naići ćete na vrlo čistu i prostranu Plažu ljubavi. Prema riječima g. Varge, ondje djevojke i žene moraju pronaći zeleni kamen, jer on je garancija njihove jednogodišnje, sretne ljubavi. Naravno, i mi smo pokušali pronaći svoj sretni kamen.
Nakon toga uslijedila je i priča o Pozoju, zmaju ili krilatoj zmiji koja se krije u ovim krajevima i gospodari s Međimurjem. Možda je to samo priča za lakše iskrcavanje, jer istini za volju, kada jednom upoznate načelnika u kupaćim gaćama, zaljubljenika u čistu i prostranu rijeku Dravu, mogli bi ga slušati i ploviti u njegovom društvu i više od predviđena tri sata. Ipak, svemu lijepom dođe kraj.

Organizirani ručak u Adrenalisko rekreacijskom centru Pozoj

Nakon ručka i višesatne plovidbe, neki su još uvijek imali dovoljno snage za ljudski
nogomet, viseću kuglanu, odbojku na pijesku, bacanje sjekire, luk i strijelu te stolni tenis. Bilo je i onih koji su sjeli i uživali na suncu uz Dravu, no… Zaključak od svih bio je isti. Svima je godilo i koristilo ovo studijsko putovanje. Stečena su brojna poznanstva, a na svoje uši smo čuli i vidjeli kako se razvijaju oni koji imaju viziju, oni koji ne grade turistički proizvod, već destinaciju i oni čije znanje i vještine doprinose sinergiji na tržište.

Žarko Miholić, predjednik LAG-a „Zeleni bregi“

„Projekt „Skrivena blaga ruralnog turizma“ međuteritorijalni je projekt suradnje koji okuplja šest LAG-ova s područja sjeverne i sjeverozapadne Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta je 1.323.809,76 HRK, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Cilj projekta je poticanje inovacija u ruralnom turizmu kroz umrežavanje, prijenos znanja i međusektorsku suradnju u ruralnom području sjeverozapadne Hrvatske. U financijskim omotnicama koje će nam u skoro vrijeme biti na raspolaganju, bit će osigurana sredstva za obrazovanje mladih poljoprivrednika i razvoj onih ideja, koje će kroz osobni razvoj poljoprivrednika i razvoj ruralnog proizvoda moći oplemeniti uložena sredstva i nastaviti pričati priču uz poticanje ekološke svijesti svih drugih. Tada će svima nama krajnji cilj biti kvaliteta, a ne kvantiteta i ostanak mladih na selu.“

Darko Ban, podpredsjednik LAG-a „Zeleni bregi“

Zaostajanje u razvoju dijela sjevera Hrvatske u poljoprivrednom smislu, treba gledati s pozitivne strane. Zemlja nam nije previše zaražena niti je uništena s agresivnim pesticidima. Iako su Međimurci dva koraka ispred nas i svojim projektima uključuju sve više svojih stanovnika u promociju Međimurja - ugodne destinacije za život i aktivni odmor, tu praksu trebamo primijeniti i mi, jer imamo puno više blagodati za ponuditi domaćem i stranom kupcu, domaćem i stranom turistu upravo sada, u trenutku kada cijeli svijet razmišlja o pomacima u proizvodnji zdrave hrane, o klimatskim promjenama i pozicioniranju na karti sigurnih destinacija za odmor 365 dana u godini, a posebno u pred i posezoni.