U Zadru je došlo do pobune molitvenih zajednica protiv izložbe 'Šaman – zanatlija – umjetnik' hrvatsko-američkog autora Branka Gulina, otvorene u srijedu navečer. Razlog je interpretativni prikaz, 'live art' šamanskih rituala, koji se odvija u sklopu izložbe u romaničkoj građevini poznatoj kao crkva sv. Donata, a koja nije sakralni objekt, piše N1.

Zadarska nadbiskupija podržala je molitvene zajednice dok iz Arheološkog muzeja, koji organizira izložbu, poručuju da nema govora ni o kakvom skrnavljenju objekta, romaničkoj građevini koja se zove crkva sv. Donata, iako nije sakralni objekt, u početku je bio Arheološki muzej, u kojem su izlagani artefakti prapovijesne, antičke i srednjovjekovne kulture. Sv. Donat je atraktivno povijesno zdanje koju rado posjećuju turisti, a u sastavu je tog muzeja, podsjeća zadarski portal 057.

Molitvene zajednice imaju drugu verziju priče. Inzistiraju na tome da nisu protiv izložbe slika i skulptura inspiriranih kulturom sjevernoameričkih Indijanaca, nego samo protiv performansa koji evocira poganski obred.

“Crkva koja je simbol grada, crkva koja je posvećena, crkva u čijoj se neposrednoj blizini nalazi katedrala sv. Stošije, čije je moći upravo biskup Donat u 9. stoljeću donio i dao na dar našem gradu, mislimo da je to potpuno neprimjereno”, kaže Elvis Jurjević, voditelj Molitvene zajednice Apostoli krvi Kristove Zadar, kojemu smeta to što će na otvaranju izložbe sudjelovati i učenici OŠ Šime Budinića, prenosi RTL.

Iz Zadarske nadbiskupije priopćenjem su osudili vrijeđanje vjerskih uvjerenja kršćana:

“Smatramo neprimjerenim da se performans u svom šamanskom dijelu održava u prostoru crkve koju ljudi tako doživljavaju i jest sakralno zdanje, premda se u njemu ne održavaju liturgijska bogoslužja”, navode.

Iz Arheološkog muzeja, koji upravlja crkvom sv. Donata, ne vide ništa sporno i tvrde da performansi na otvaranju izložbe Brune Gulina, muzealca i kustosa ne vrijeđaju ničije vjerske osjećaje.

“Žao mi je zbog nerazumijevanja, tu nema nikakvog rituala šamanskog niti šamana. To je performans u dva dijela, takozvani live art, u kojem se stapaju različite umjetničke forme, poput likovne umjetnosti, kazališta i plesa.

U cijelosti se, dakle, radi o umjetničkom doživljaju, kako autora izložbe tako i ostalih izvođača. Radi se o umjetničkoj interpretaciji arheološkog i etnološkog konteksta drugih kultura”, kaže Morana Vuković, ravnateljica Arheološkog muzeja Zadar, te smatra da problem nastaje kada se poziva na slobodu izražavanja mišljenja, a zadire u slobodu umjetničkog izražavanja.