- Rođen sam 1989., dolazim iz Slavonskog Broda. Rođen sam prije početka Domovinskog rata i umjesto igre s djecom, naokolo su padala granate što je uvelike utjecalo na moje odrastanje. Usprkos siromaštvu i teškom životu, roditelji su dali sve od sebe da me izvedu na pravi put. Bio sam jedan od najboljih učenika, sve do početka srednje škole. Prvi srednje završio sam s vrlo dobrim, a od drugog razreda sve kreće nizbrdo. Upao sam u loše društvo koje mi se tada činilo super… Česti izlasci, izostajanje s nastave, opijanje… oni su bili moja ulaznica u ovisnost. Na lijepe oči ili pukom srećom uspio sam zavriti srednju školu za geodetskog tehničara. Brzo sam se zaposlio, a plaća od 5000 kuna nije bila dovoljna za moj raspinički život, tako da s 20 godina odlazim u Njemačku. Unatoč tome što sam imao veću plaću i promijenio državu, najbitniju stvar nisam promijenio – nastavio sam s opijanjem, što je značilo da kakvu god plaću imao, ona nije bila dovoljna. S 27 godina se ženim, dobivam prekrasnog sina i dobru suprugu, s kojom na žalost kratko ostajem u braku zbog mog stila života. Tonuo sam sve dublje i dublje u ovisnost. Uništavao sam sebe i obitelj, ne znajući što činim. Ali, nikad nisam zaboravio na mog sina i on je jedan od razloga zašto sam potražio pomoć u zajednici. Slučajnim odabirom izabrao sam TZ Moji dani i sada s ponosom mogu reći hvala kući koja mi je otvorila oči i spasila život. Najteži period mi je bio nakon 2 mjeseca boravka kada sam konačno malo razbistrio glavu i shvatio koliko sma bili nanijeo obitelji i ljudima koji su me voljeli. Shvatio sam da je najvažnije podijeliti problem i ne držati ga u sebi – ispričao nam je svoju priču jedan od korisnika Terapijske zajednice ‘Moji dani u Đurmancu.

‘Moji dani’
Udruga za prevenciju ovisnosti, pomoć ovisniku i povremenom uzimatelju opojne droge i obitelji 'Moji dani' osnovana je 2002., a iduće je godine s radom počela terapijska zajednica, smještena u općini Đurmanec. Smještajni kapacitet terapijske zajednice je 20 muških korisnika, a sufinancirana je od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Do sada je kroz program prošlo više od 500 korisnika, ovisnika o alkoholu, drogi i kocki. Trajanje programa je individualno, ali u prosjeku traje od 12-15 mjeseci, optimalno do 2 godine. Program psihosocijalne rehabilitacije provode educirane osobe- terapeuti operateri uz stručno osoblje- voditeljica terapijske zajednice Dijana Majkić Vukušić i socijalna radnica Nikolina Fišter. U terapijskoj zajednici trenutno je smješteno 20 muških korisnika, ovisnika o alkoholu, drogi i kocki s područja cijele RH.

Mjesec borbe protiv ovisnosti

Mjesec borbe protiv ovisnosti obilježava se od 15. studenog do 15. prosinca. Kakvo je stanje u Krapinsko – zagorskoj županiji, vezano uz ovu problematiku, pitali smo Svetislava Joku, kliničkog psihologa Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje Zavoda za javno zdravstvo KZŽ. Egzaktnim brojevima o slučajevima ovisnosti o alkoholu kod odraslih i mladih Centar ne raspolaže, s obzirom da ne postoji registar ovisnika o alkoholu. No, u okviru savjetovališta Centra za prevenciju ovisnosti, primjetan je porast korisnika koji se javljaju zbog zlouporabe alkohola i kod uzrasta mladih, a također i kod odrasle populacije. - Uslijed pandemije koja je počela početkom 2020., sve je više korisnika koji se javljaju zbog problema iz područja mentalnog zdravlja, dominira anksiozno-depresivna simptomatika, koja može biti podloga i rizičan faktor za eksperimentiranje i zlouporabu sredstava ovisnosti – napominje Joka.

Programi prevencije
Centar radi na programima primarne, sekundarne i tercijarne prevencije. U sklopu primarne prevencije naglasak je stavljen na edukaciju stanovništva, zaštitu zdrave populacije, prepoznavanje i pozitivno usmjeravanje djece s rizičnim ponašanjem. Sekundarnom su obuhvaćene aktivnosti usmjerene na dijagnostiku konzumenata, ovisnika i njihovih obitelji, savjetodavni i psihoterapijski rad u savjetovalištu, provođenje mjera odvikavanja od bolesti ovisnosti i zaštitnih mjera obveznog liječenja od ovisnosti izrečenih od strane suda i odvjetništva. Kroz tercijarnu prevenciju pomaže se u ponovnom uključivanju ovisnika u zajednicu nakon uspješno završenog programa rehabilitacije te pruža podršku u apstinenciji. Svako od ova tri područja podrazumijeva širok spektar raznih poslova koji se razlikuju od slučaja do slučaja budući da svaka osoba u tretmanu Centra ima svoju specifičnu situaciju i potrebe nastale vezane uz nju.

Suradnja s institucijama
U okviru primarne prevencije ovisnosti provode se brojne radionice i predavanja za roditelje, djecu i mlade, učenike te cjelokupnu zajednicu s ciljem senzibiliziranja za problematiku ovisnosti. U okviru savjetovališta provodi se individualno i grupno savjetovanje te psihoterapija. Aktivna je suradnja s drugim institucijama i drugim akterima u prevenciji i liječenju bolesti ovisnosti i zaštiti mentalnog zdravlja, poput sudjelovanja u edukacijama za stručnjake na temu prevencije ovisnosti, tretmana i rada s mladima rizičnog ponašanja u organizaciji Vladinog ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, Ministarstva zdravstva te Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, zatim tretman zatvorenika - ovisnika o opojnim drogama za vrijeme uvjetnog otpusta u suradnji sa Upravom za zatvorski sustav. Tu je i organizacija županijskih sastanaka sudaca sa Centrom za prevenciju ovisnosti u suradnji sa općinskim, prekršajnim sudovima, općinskim državnim odvjetništvima i županijskim sudom u smjeru kvalitetnije suradnje i prihvata ovisnika počinitelja kaznenih i prekršajnih djela, organizacija okruglih stolova sa predstavnicima iz sustava socijalne skrbi, stručni sastanci na temu potrebe za posebnim izobrazbama za službenike koji provode tretman ovisnika u centrima za socijalnu skrb, trajna suradnja sa MUP-om, sa službenicima iz centara za socijalnu skrb, suradnja sa Centrom za socijalnu skrb Krapina-Podružnica Obiteljski Centar, suradnja s gradovima i općinama te Županijom u podizanju razine kvalitete na polju prevencije ovisnosti. Centar surađuje i sa Službom za školsku medicinu i HE službom ZZJZ KZŽ u preventivnim aktivnostima, Zajednicom klubova liječenih alkoholičara i Ministarstvom pravosuđa-Sektor za probaciju.

Najčešće u obiteljskom okruženju
- Na razini Hrvatske, prema zadnjim istraživanjima, spominje se dob od 13 god kada dijete prvi put dolazi u kontakt s alkoholom, najčešće u obiteljskom okruženju, kada im alkohol bude ponuđen od strane roditelja, rodbine ili prijatelja. U KZŽ smo zadnjim istraživanjima dobili podatke da se sve više snižava ta dob, pa se tako spominje već i dob od 11 godina kada djeca prvi put dolaze u kontakt s alkoholom. S polaskom u SŠ djeca krenu eksperimentirati s opojnim drogama, poglavito marihuanom. Mladima su droge jako dostupne, izdvajaju se marihuana, speed i ecstasy (MDMA). U KZŽ dominira eksperimentiranje djece s alkoholom te najviše marihuanom od psihoaktivnih supstanci. U usporedbi s ostatkom države, situacija u KZŽ je takva da nismo ni bolji ni lošiji od drugih županija, imamo manji broj opijatskih ovisnika, najviše dominira eksperimentiranje mladih s marihuanom te zlouporaba alkohola – zaključuje Joka.

'Strukturiran dan nužan je da bi ovisnici usvojili radne navike i naučili preuzeti odgovornosti'

Život u zajednici se odvija i funkcionira po pravilima. Radna terapija provodi se 8 sati dnevno, 4 sata u prijepodnevnim satima i 4 sata u poslijepodnevnim satima. Korisnici samostalno obavljaju sve poslove vezane uz održavanje prostora, čistoću, kuhanje, pranje veša, nabavku namirnica, čuvanje domaćih životinja. U zajednici svaki korisnik ima svoja zaduženja i odgovornosti te prema uloženom trudu i zaslugama napreduje u istima. Osim obavljanja radnih zadataka unutar terapijske zajednice, radna terapija podrazumijeva i pomoć lokalnom stanovništvu u obavljanju poljoprivrednih i sličnih poslova. - Ovakav, po pravilima strukturiran dan, nužan je kako bi ovisnici usvojili radne navike koje do sada nisu stekli, naučili preuzeti odgovornosti i izvršiti sve radne zadatke u cijelosti i zadanom roku – kažu u TZ. Trenutno provode projekte prevencije ovisnosti, koji su sufinancirani od strane KZŽ, Grada Krapine i Općine Đurmanec. Provode i trogodišnji projekt resocijalizacije ovisnika pod nazivom „Zaslužujem znanje“ koji je sufinanciran od strane Ministarstva Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. U sklopu projekta, korisnici se osposobljavaju za zanimanje viličar/rovokopač-utovarivač, što se odvija pri SŠ Bedekovčina - Obrazovanje odraslih, a školovanje za računalnog operatera i rukovatelja posebnim alatima provodi se u POU Krapina. U suradnji s HZZ – om, Područni ured Krapina, cilj je korisnike educirati o mjerama aktivne politike zapošljavanja te ih potaknuti na samozapošljavanje i zapošljavanje kroz socijalno poduzetništvo. Ove aktivnosti provode se u partnerstvu s GDCK Krapina, POU Krapina, SŠ Bedekovčina i HZZ - Područni ured Krapina.