Po podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) srednje i srednje maksimalne temperature zraka na svim meteorološkim postajama u prvih osam mjeseci ove godine bile su veće od prosjeka za referentno klimatološko razdoblje od 1991. do 2020. godine, a Dubrovnik je srušio rekord topline mora, piše Jutarnji.

Do 26. kolovoza oboren je rekord srednje dnevne temperature zraka na postajama Bilogora i Gradište.

Na 23 postaje ovogodišnji je kolovoz bio do sada, a na 16 postaja (Bilogora, Bjelovar, Daruvar, Dubrovnik, Gospić, Gradište, Osijek, Parg, Puntijarka, Rijeka, Senj, Sisak, Slavonski Brod, Zadar, Zagreb - Maksimir, Zavižan), najtopliji mjesec od 1961. godine.

Na 17 postaja premašen je rekord maksimalne dnevne temperature zraka, a na 13 postaja su premašeni dnevni maksimumi temperature zraka od 1961.

I srpanj je na gotovo svim postajama DHMZ-a bio rekordno topao, ožujak je bio među tri najtoplija, a veljača je po srednjim temperaturama bila najtoplija dosad.

Slično je bilo i sa srednjim maksimalnim temperaturama zraka, ističu iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Što se temperature mora tiče, 16. srpnja u Dubrovniku iznosila je 30 stupnjeva Celzijevih. Jednako toliko iznosila je do sada apsolutno najviša temperatura mora u Hrvatskoj na postajama DHMZ-a, a izmjerena je 18. srpnja 2023. godine u Crikvenici, navodi Jutarnji.

Meteorolozi ističu da ovogodišnji rekord za Dubrovnik još nije prošao sve potrebne stupnjeve kontrole, pa se važećim apsolutnim maksimumom za taj grad još uvijem smatra temperaturu mora od 29.1 stupnjeva, koliko je izmjereno 4. srpnja 2022. godine.

Ove godine imali smo tri toplinska vala, a preliminarni podaci ukazuju da su se ovogodišnja upozorenja na njihovu pojavu češće odnosila na veći dio zemlje nego prethodne godine, ističu u DHMZ-u.

Meteorolozi i prognostičari također procjenjuju da će se zbog globalnog zatopljenja rast temperature nastaviti pa se mogu očekivati daljnji porasti minimalnih i maksimalnih temperatura zraka.

Iako svako ljeto ne mora biti toplije od prethodnog, u budućnosti nas očekuju toplinski valovi koji će biti intenzivniji, dugotrajniji i na većem području, nego li smo to imali u proteklim dekadama, napominju

I početak rujna obilježit će vrućine u unutrašnjosti i na Jadranu.

Krajem prvog tjedna rujna na kopnu može biti promjenljivo i nestabilno. Izgledi za promjenljivije vrijeme uz češću kišu te uz malo nižu temperaturu rastu sredinom mjeseca i na moru, ali bi i dalje posvuda vrijednosti temperature mogle biti više od prosječnih ili prosječne.

Krajem rujna također je moguće iznadprosječno toplo, a uz umjerenu do veliku vjerojatnost prevladavat će stabilno vrijeme.

Prema prognostičkim materijalima za sezonsku prognozu, u listopadu i studenome izgledno će biti toplije od prosjeka. To ne isključuje mogućnost dana ili kraćih razdoblja s temperaturom nižom od klimatoloških srednjaka tijekom ta dva mjeseca a to, drugim riječima, znači da ćemo imati bablje ljeto.

Kad su oborine u pitanju prognostičari navode umjerenu vjerojatnost za prosječno kišan listopad i studeni, uz mogućnost veće količine oborine u odnosu na višegodišnje mjesečne srednjake, posebice u studenome. Slično je to kao i prošlih nekoliko godina kada su jesen obilježila razdoblja s čestom kišom, osobito njezinu drugu polovicu,

Iz DHMZ-a napominju kako je ovdje riječ o dugoročnim prognozama koje nemaju pouzdanost kao kratkoročne, prenosi Jutarnji.