Prvi privremeni podaci pokazuju kako su pristupnici ove godine bolje napisali matematiku i engleski jezik u odnosu na lani, a lošije hrvatski, gdje su zabilježene 1122 jedinice. Od izbornih predmeta bolje su napisali fiziku i kemiju, dok je biologija bila lošija. Stoga mogu reći da ovi rezultati ne potkrepljuju tvrdnje da su loši rezultati prijamnog ispita na Medicinskom fakultetu posljedica online škole, štrajka i ostalih problema u posljednje dvije godine, kazao je za 24sata Vinko Filipović, v.d. ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Iz matematike je bilo 1927 jedinica manje nego lani, a ukupno je na 100.918 ispita iz svih 28 predmeta bilo 14.144 jedinica, što je 14%. Odličnom ocjenom ocijenjeno je 8418 ispita, odnosno 8,3 posto.

Filipović ističe kako nije bilo smanjivanja kriterija kod sastavljanja ispita, te da su rađeni kao i ranijih godina. Priznaje ipak da će se u nekim predmetima vjerojatno smanjivati ljestvica prolaznosti, za koju mnogi smatraju da je ionako preniska.

- U nekim predmetima ćemo ih korigirati, sniziti, zbog okolnosti u kojima su učenici posljednje dvije godine išli u školu. No moram istaknuti da je od 2010. prag prolaznosti u matematici na A razini isti, a na B razini ga nismo mijenjali devet godina. Za matematiku je taj prag prolaznosti 25 posto, za jezike, među kojima je i materinji 35-37 posto, te za društvene predmete oko 30 posto - ističe Filipović.

Na pitanje je li na lošije rezultate utjecao famozni esej iz hrvatskog jezika, oko kojeg je bilo dosta rasprave u posljednje dvije godine, Filipović kaže kako ne može to pouzdano reći. Podsjetimo, ove godine esej nije bio uvjet za pozitivnu ocjenu iz hrvatskog jezika, ali je mogao utjecati na višu ili nižu ocjenu. I ove je godine bilo predanih praznih eseja, no ti učenici ipak nisu nužno dobili negativnu ocjenu iz hrvatskog. - Esej je važan dio ispita iz hrvatskog jezika i učenici koji su mu pristupili ozbiljno sigurno su dobili bolju ocjenu - kaže Filipović.

S mobitelom na ispitu uhvaćeno je sedam učenika, od kojih je jedan polagao u jednom od ispitnih centara za pristupnike iz susjednih država ili one koji nisu polagali odmah nakon završene srednje škole. Svima je poništen ispit, odnosno cijela državna matura. Za 34 pristupnika jedan od ispita nije priznat jer su ga potpisali punim imenom i prezimenom, a što može dovesti do netransparentnosti u ocjenjivanju. Zbog toga će morati ponovo polagati cijelu državnu maturu. Još 18 poništeno ispita zbog prepisivanja i drugih razloga, a kod 52 maturanta nisu priznati ispiti.

Svi oni će moći izaći već na jesenski rok državne mature jer NCVVO još nije pooštrio kriterije polaganja kako se najavljivalo. Najesen će maturu polagati i 19 učenika koji su bili covid pozitivni. Samo sedmero učenika došlo je polagati državnu maturu iz samoizolacije.

Filipović ističe kako se radi o privremenim rezultatima, te da slijedi rok za žalbe, a s obzirom na to da je, primjerice, lani bilo više od 4000 prigovora, konačni rezultati će biti nešto drugačiji. Ti konačni rezultati bit će objavljeni 21. srpnja.