Sezona grijanja sa sobom donosi i potencijalne opasnosti od požara. Iako su sva kućanstva dužna pripremiti svoje dimnjake i ložišta za sezonu te pozvati odnosno pustiti dimnjačara da obavi posao, kako ne bi došlo do problema, ipak neki građani to propuste napraviti. Stoga smo pitali Marijana Lovrenčića, zapovjednika Vatrogasne zajednice Krapinsko – zagorske županije, koliko se proteklih godina dogodilo požara dimnjaka, raste li ili se smanjuje taj broj te koji su savjeti građanima da do neželjenih situacija ne dođe.

Opasnosti

-Požarne intervencije na objektima dimnjaka, dimovodnih kanala i ložišta, uvijek nam se javljaju intenzivnije s početkom sezone grijanja objekata odnosno dolaskom hladnijih dana. Najčešće su „rezultat“ (odnosno posljedica) neredovitog održavanja prvenstveno dimnjaka. Uvijek upozoravamo, a pritom zahvaljujemo medijima koji to prenose, da je zakonska obaveza omogućiti ovlaštenom dimnjačaru, koji ima koncesiju prema mjestu objekta, da pregleda i po potrebi očisti dimnjak i pripadajuće instalacije. Napominjem da to i nije neki veliki financijski izdatak, a sigurnost koja se time postiže daleko je veća i pridonosi prevenciji velike materijalne štete – ističe Lovrenčić.

U praksi, dodaje, vatrogasci često pogase požar dimnjaka koji je u fazi da se nije proširio na prostoriju ili što je češće, na krovnu konstrukciju, ali i u tom slučaju postoje sekundarne štete od nagorjelih dijelova, ili trajnog oštećenja dimnjaka pa i štete od upotrebe sredstava za gašenje. - Prema podacima koje imamo, za sada broj takvih intervencija nije znatno porastao – kaže Lovrenčić te ističe da su potencijalne opasnosti uvijek nepravilno skladištenje gorivog materijala ili materijala za loženje u blizini ložišta, kao i postavljanje prijenosnih peći preblizu zidovima koji su obloženi materijalom koji je zapaljiv ili namještaju. Druga opasnost je zapaljenje neizgorenog materijala koji se taloži u dimnjacima (čađe), a koji prilikom zapaljenja stvara vrlo velike temperature koje posredno mogu proširiti požar. - Kućanstva ili objekti koji se griju na kruta goriva izloženija su takvim rizicima, ali postoje mogućnosti zapaljenja odnosno požara i na drugim vrstama ložišta, stoga je obaveza kontrole dimnjaka propisana za sve. Nemojmo zaboraviti i peći na pelete koje su bile popularne duže vrijeme, u slučaju neispravnog dimnjaka, može doći do zapaljenja peleta koje su u pripravi za unos u prostor izgaranja – pojašnjava vatrogasni zapovjednik.

Brojke

Zanimalo nas je pridržavaju li se kućanstva obaveza čišćenja dimnjaka ili se sami prihvaćaju toga posla. - U svakom slučaju to je obaveza koja proizlazi iz odluka lokalne samouprave i općih propisa i podložna je inspekcijskom nadzoru za pravne osobe. Za fizičke osobe to treba biti osobna odgovornost, odgovornost prema sebi, bližnjima i objektu, zato jer malo košta financijski, a može prevenirati veliku štetu. Uz zakonsku obavezu godišnjeg pregleda dimnjaka, uvijek je dobrodošlo ako vlasnik objekta konstantno vodi brigu o ložištu i dimnjaku i po potrebi ga očisti (ako je u mogućnosti), ali i dalje stoji zakonska obaveza pregleda dimnjačara – odgovara Lovrenčić. Što se brojki tiče, sezona je uvijek u zimskom periodu, makar ima i požara van tog dijela godine. - U tijeku 2024. godine vatrogasci su intervenirali na objektima  radi požara na dimnjacima u 25 slučajeva, ali ne zaboravimo da sezona u drugom dijelu tek počinje. Proteklih godina bio je značajan broj takvih požara, u 2022. godini čak 65, a u 2023. godini zabilježena su 34. Dodajmo tome da je bilo požara objekata koji su nastali kao posljedica požara dimnjaka, najčešće prijenosom topline, što konačnu brojku čini još većem – kaže Lovrenčić. 

Savjeti građanima

Uputio je i preporuke građanima. - Očistite peći i dimnjake prije sezone grijanja, dopustite dimnjačaru da obavi pregled instalacija i čišćenje. Nadalje, ne ostavljajte zapaljive tvari oko peći i ložišta, a kod dimnjaka na kojima osjetite da su zagrijani, ne ostavljajte uz njih nešto što je zapaljivo (tekstil, namještaj, papire…). U slučaju da primijetite kakvo napuknuće ili oštećenje dimnjaka, obavezno pristupite sanaciji. U slučaju da do požara ipak dođe, dimnjak ne smijete gasiti vodom zato što čađa svojim gorenjem razvija jako veliku temperaturu te dolazi do trenutnog isparavanja vode, te posljedično i do oštećenja dimnjaka. Ispravan način postupanja do dolaska vatrogasaca je odmicanje štednjaka ili peći od dimnjaka, te zatvaranje ulaza u dimnjak mokrim krpama da se spriječi veći dolazak kisika na mjesto koje gori. I na kraju: U slučaju požara, nazovite vatrogasce na broj 193! Pridržavajte se mjera opreza jer mogu umanjiti i spriječiti veliku materijalnu štetu – upozorava Marijan Lovrenčić.