Jesmo li zaista toliko uništili zemlju da ćemo i ovog ljeta trpjeti brojne oluje i vremenske esktreme, bilo je jedno od glavnih pitanja koje je zanimalo odrasli dio publike, na predstavljanju slikovnica Zorana Vakule u Zaboku. Dok su se djeca kroz zanimljivu i interaktivnu komunikaciju s našim najpoznatijim prognostičarem tek upoznala s time što su vremenske pojave, kako nastaju i što izazivaju, nas odrasle ipak najviše brine vremenska prognoza koja i za ovo ljeto najavljuje iznadprosječne vrućine, a s njima i grmljavinska nevremena s olujnim vjetrom i tučom, kakva su lani prouzročila velike štete u svim dijelovima Hrvatske, pa tako i kod nas u Zagorju.

Esktremi
-Ne treba nas iznenaditi budemo li takvih pojava, nevremena i oluja, imali još. Na to se moramo naviknuti – kaže Vakula. Pojašnjava kako bi se Zemlja uništila i bez nas, no ljudi su tome itekako doprinijeli. – Sad smo u toplom dijelu života Zemlje, koje smo mi ljudi svojim onečišćenjem i nedjelima prema prirodi još više pojačali. – Sunce je dobro, ali je opako. I da nema nas ljudi, došlo bi do zagrijavanja, samo zbog tog međudjelovanja Zemlje i Sunca i prema nekim teorijama, mi sada živimo u ledenom dobu kakvo će biti u budućnosti. Dodatnim onečišćenjem i trošenjem energije samo dodatno zagrijavamo atmosferu – kaže Vakula.

Moramo se, kaže, naviknuti i na temperature skokove, kakve imamo u travnju. – Od vrućeg ljeta u travnju, do veljače u travnju, tako bismo to mogli nazvati. Inače je travanj uobičajeno primjenjiv mjesec, ali ne baš ovako. U prvom dijelu mjeseca imali smo ekstremno visoku temperaturu zraka, da bismo na 22. travnja imali dnevnu i jutarnji temperaturu ekstremno nisku – dodaje.

Oluje i grmljavinska nevremena
Oluje i grmljavinska vremena pratit će nas i ovog ljeta. – I to nas ne treba iznenaditi, jer ćemo takvih pojava imati još. Ono što bi trebalo, jest pripremati se na to. Trebamo biti pripravni, graditi zgrade, ceste na način da budu tome adekvatne, čistiti odvodne kanale da budemo spremni na veliku količinu kiše u kratkom vremenu, da nam se ne događaju bujčine poplave, a sve zbog naše nepažnje, loše gradnje ili neodržavanja – upozorava Vakula.

Novim vremenskim uvjetima trebamo se prilagođavati svi, pa tako i poljoprivrednici. – Poljoprivreda je tvornica na otvorenim, pa se tako i poljoprivrednici trebaju prilagoditi potpuno drugačijem načinu proizvodnje. Već sada imate vinograde u Slavoniji, Baranji, Srijemu koji su zasađeni vinovom lozom iz Dalmacije. Plantaže smokava u kontinentalnom dijelu Hrvatske, masline u Zagorju… A zašto? Zato što zime više nisu tako oštre i pune snijega, nego blage, pa uspijevaju nove kulture. I to je zapravo prilagođavanje o kojem govorim – kaže prognostičar.

Iznadprosječno toplo ljeto
Upitali smo ga i kakvo će biti ljeto pred nama, što pokazuju vremenske prognoze.

– Za svaki mjesec možemo očekivati iznadprosječnost. Prognoze po mjesecima i sezonama su poprilično postojane i daju veliku vjerojatnost za pozitivno odstupanje svakog mjeseca iznad prosjeka. Što to znači? To znači da je velika vjerojatnost da će u svim mjesecima, sve do rujna, srednja, mjesečna i sezonska temperatura zraka biti viša od prosječne. I to ne od prosječne iz prošlog stoljeća, nego od prosječne u zadnjih 30 godina. Napomenimo i da je upravo zadnjih 30 godina najtoplijih 30 godina u povijesti mjerenja, dakle od 19. stoljeća – zaključuje Vakula.